Slaba kontrola nad lobistima mogla bi potkopati europsku demokraciju, upozorava Transparency International, pozivajući na strožu regulaciju lobiranja u EU.
U izvještaju u kojem se analiziraju pravne i druge zaštitne mjere protiv netransparentnog lobiranja u 19 od 28 država članica EU-a i tri europske institucije, objavljenom u srijedu, TI navodi da samo dvije države - Slovenija i Litva - imaju polovinu nivoa zaštite koju ta organizacija smatra potrebnom kako bi se spriječio neželjeni utjecaj raznih interesnih skupina.
Njemačka, Italija, Španija i Portugal imaju manje od 25 posto potrebne zaštite, a Mađarska i Cipar stoje najgore sa samo 14 posto.
Europska komisija prešla je također prag od 50 posto. No Evropski parlament i Vijeće EU-a nisu. Parlament ima 37 posto potrebne zaštite, a Vijeće 19 posto, po procjeni TI-a. Prosjek među zemljama obuhvaćenim istraživanjem iznosi 31 posto.
Samo sedam država (Austrija, Francuska, Irska, Litva, Poljska, Velika Britanija i Slovenija) ima propise koji reguliraju lobiranje, ali oni su često manjkavi i ne poštuju se u dovoljnoj mjeri.
Transparency International zabrinut je zbog manjka javno dostupnih podataka o tome ko lobira koga, s koliko resursa i radi čega. Upozorava i na nedovoljnu kontrolu nad tzv. fenomenom 'okretnih vrata' odnosno prelascima dužnosnika iz javnog u privatni sektor.
"Unatoč tome što je lobiranje sastavni dio zdrave demokracije, mnogobrojni skandali u Europi dokazuju da bez jasnih i provedivih pravila, manji broj odabranih glasova koji imaju više novca i kontakata može dominirati donošenjem političkih odluka", upozorava TI.
Dodaje također da su "postkrizni reformski napori u finansijskom sektoru na nacionalnom i europskom nivou bili velikim dijelom osujećeni i razvodnjeni zbog intenzivnog lobiranja finansijskog sektora u Europi."
TI među industrijama koje koriste "problematične lobističke prakse" navodi industriju proizvodnje alkoholnih pića, duhansku, automobilsku, energetsku, financijsku i farmaceutsku industriju.
"Nepravedno i netransparentno lobiranje jedan je od glavnih korupcijskih rizika u Europi", kazala je potpredsjednica organizacije Elenea Panfilova.
"Europske zemlje i europske institucije moraju usvojiti stroge lobističke propise koji pokrivaju širok spektar lobista (...) koji utječu na političke odluke", poručila je. "U suprotnom bi izostanak kontrole nad lobiranjem mogao potkopati demokraciju u Europi."
Europska komisija i Europski parlament pokrenuli su u junu 2011. zajednički registar transparentnosti u kojem se mogu pronaći razne informacije o lobistima u EU. Dobrovoljni registar zamijenio je stari iz 2008. i obuhvaća ne samo tradicionalne lobiste nego sve skupine i organizacije koje zastupaju određene interese i žele uticati na proces donošenja odluka u EU. Novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naložio je svim svojim povjerenicima i glavnim direktorima Komisijinih uprava da moraju objaviti svoje sastanke s lobistima i zabranio je kontakte sa skupinama koje nisu upisane u registar, prenosi Hina.
