EU ubrzava put ka članstvu za četiri zemlje kandidatkinje, BiH zasad nije među njima

Europska unija priprema novi pristup proširenju prema kojem bi četiri države koje su trenutno najbliže članstvu dobile jasne i konkretne mape puta za ulazak u EU. Crna Gora, Ukrajina, Moldavija i Albanija trebale bi dobiti preciznije korake i okvirne rokove za završetak pristupnih pregovora, dok Bosna i Hercegovina zasad nije obuhvaćena ovim planom.

Kako piše POLITICO, pozivajući se na dvojicu visokih zvaničnika Europske komisije uključenih u pripremu prijedloga, cilj je ubrzati proces proširenja koji za pojedine zemlje traje godinama, pa i decenijama.

Četiri navedene države u Bruxellesu se trenutno posmatraju kao kandidati koji su najviše odmakli u procesu približavanja Uniji. Ipak, i njihov napredak opterećen je dugotrajnim procedurama i nedostatkom jasnog odgovora na pitanje kada bi članstvo zaista moglo biti ostvareno.

Jasniji rokovi i obaveze

Nova mapa puta trebala bi promijeniti takav pristup. Kandidatima bi bilo preciznije navedeno šta se od njih očekuje, a nastavak provođenja ključnih reformi vodio bi ka završetku pregovora i članstvu.

Planovi bi sadržavali i okvirne rokove za zatvaranje pojedinih grupa reformi, odnosno pregovaračkih klastera, što predstavlja jednu od ključnih etapa na putu prema članstvu.

Istovremeno, određene obaveze odnosile bi se i na sadašnje članice EU, čija je saglasnost neophodna za napredovanje kandidata kroz pojedine faze procesa.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je tokom septembarskog govora o stanju Unije najavila ciljanu podršku kandidatima koji su ostvarili najveći napredak.

Iz Europske komisije su za POLITICO potvrdili da bi nove mape puta trebale ponuditi put prema završetku pristupnih pregovora, uz jasno definisane prioritete, rokove i rezultate koje najnapredniji kandidati trebaju ostvariti kako bi završili potrebne reforme.

BiH zasad nije obuhvaćena planom

Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija u ovoj fazi ne bi dobili ovakve mape puta, potvrdili su zvaničnici uključeni u pripremu prijedloga.

Bez njih bi zasad ostale i Gruzija, Turska i Srbija, čiji su procesi približavanja EU usporeni ili zaustavljeni zbog zabrinutosti Bruxellesa u vezi s demokratskim standardima i stanjem u pravosuđu.

To znači da bi se unutar postojećeg kruga kandidata mogla napraviti jasnija razlika između država koje su najviše napredovale i onih koje se nalaze u ranijim ili usporenim fazama pristupnog procesa.

Bosna i Hercegovina je, podsjetimo, u martu 2024. godine dobila odluku Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, uz zahtjev da se prije usvajanja pregovaračkog okvira naprave odgovarajući koraci koje je ranije definisala Europska komisija.

Proširenje kao "geopolitički imperativ"

Promjene se pripremaju u trenutku kada EU preispituje i širu politiku prema budućim članicama. U Bruxellesu smatraju da bi kandidatima trebalo omogućiti snažniju postepenu integraciju u EU i prije punopravnog članstva, uključujući ekonomske pogodnosti i pristup zajedničkim projektima kao nagradu za ostvareni napredak.

Posebna revizija politike koja prethodi proširenju, a koju vodi bliski savjetnik Ursule von der Leyen Alexandre Adam, trebala bi biti predstavljena visokim zvaničnicima 6. oktobra.

U nacrtu dokumenta u koji je POLITICO imao uvid navodi se da proširenje ostaje "geopolitički imperativ", ali se istovremeno naglašava da pristupanje zahtijeva vrijeme.

Kandidati će i dalje morati proći rigorozan proces zasnovan na zaslugama i provesti opsežne i održive reforme. Bruxelles, međutim, želi period čekanja iskoristiti za dublju integraciju kandidata u oblastima od zajedničkog interesa, dok bi se sama Unija istovremeno pripremala za veći broj članica.

EU priprema zaštitne mehanizme za nove članice

Paralelno s ubrzavanjem proširenja, Europska komisija razmatra i promjene unutrašnjeg funkcionisanja EU kako bi se spriječilo da buduće članice nakon pristupanja blokiraju ključne politike ili odustanu od ranije preuzetih obaveza.

Von der Leyen i europska komesarka za proširenje Marta Kos trebale bi predložiti zaštitne mehanizme koji bi mogli uključivati vanredne klauzule i prijelazne periode prije nego što nove članice dobiju sva prava koja proizlaze iz članstva.

Prema nacrtu dokumenta, procjena Europske komisije je da EU može prihvatiti veći broj članica uz ciljane prilagodbe koje bi se uglavnom mogle provesti unutar postojećih europskih ugovora.

Oprez pojedinih država članica povezan je i s iskustvima unutar same Unije, posebno sa sporovima oko vladavine prava i korištenja prava veta za blokiranje zajedničkih odluka. Budući da je za napredovanje kandidata kroz ključne faze pristupnog procesa potrebna jednoglasna podrška država članica, njihove pozicije ostaju jedan od najvažnijih faktora budućeg proširenja.

O proširenju sredinom oktobra

Lideri država članica trebali bi o proširenju i unutrašnjim reformama EU detaljnije razgovarati tokom dvodnevnog samita u Bruxellesu, zakazanog za 15. oktobar. Europska komisija će tom prilikom pokušati osigurati političku podršku za ubrzavanje procesa.

Marta Kos ranije je poručila da se nada da će predložene promjene i razgovori s liderima omogućiti "jesen proširenja", nakon godina sporijeg napretka kandidata.

U međuvremenu, Ursula von der Leyen ove sedmice putuje na Zapadni Balkan, gdje su planirani razgovori s liderima Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova. Prema informacijama POLITICO-a, Bosna i Hercegovina i Srbija nisu predviđene u okviru ove posjete.