Rast cijena mijenja navike građana BiH: Jeftiniji proizvodi sve češći izbor

Kako uskladiti primanja i potrebe kućnog budžeta pitanje je koje svakodnevno postavlja prosječan građanin Bosne i Hercegovine. Dok inflacija raste, povećava se i broj građana na ivici siromaštva. Danas ih je gotovo 17 posto u našoj zemlji, pa planiranje kupovine postaje sve veći prioritet, a prostora za luksuz sve je manje.

Od prvog do prvog za mnoge građane znači puko preživljavanje. Navike koje su do jučer bile svakodnevnica danas su za mnoge postale luksuz. Kako prenosi BHRT, građani Zenice kažu da danas mnogo pažljivije planiraju svaku kupovinu. Na listi odricanja najčešće su garderoba, putovanja i druge stvari koje ne spadaju u osnovne životne potrebe. To primjećuju i trgovci.

"Recimo, ako je sir 15 maraka, traže onaj od 12 ili 10. Jeftinije samo traže, zaista, kvalitet je zadnji", navodi trgovkinja Nusreta Hećimović.

"Kupuju ono što mogu. Najviše kupuju do jednog kilograma maksimalno. Kupuju ovo za prehranu, paradajz, paprike, krastavice, a što se tiče voća, banane standardno i ovo domaće voće koje dolazi“, dodaje trgovac Vahidin Delić.

U Bosni i Hercegovini danas je svaki šesti stanovnik siromašan ili na pragu siromaštva. Dugotrajna finansijska neizvjesnost posebno pogađa najugroženije kategorije stanovništva, porodice s većim brojem članova, kao i penzionere.

"Bilo kakva negativna promjena, neki negativan šok, iznenadno povećanje cijena, takva domaćinstva može gurnuti u siromaštvo koje predstavlja vrlo veliki životni izazov kako organizovati život sa prihodima i dohotkom koji nisu dovoljni“, smatra profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici, Jasmin Halebić.

Sociolozi upozoravaju da rast cijena utiče i na nezadovoljstvo općim stanjem, što rezultira masovnom otuđenošću, ali i izljevom negativnih emocija.

"Socijalne veze, porodične veze unutar zajednice pucaju iz jednostavnog razloga što nema više novca da se kupi nečiji mir. Onda se preslaguju društveni odnosi. Djeca puno koštaju, košta njihova škola. To će biti neka vrsta patnje i otuđenja nas samih od sebe", kaže sociolog Sead Pašić.

Građanima se savjetuje pažljivija kupovina, ali i okretanje domaćoj proizvodnji, koja može pomoći u jačanju kućnog budžeta i omogućiti lagodniji život.

"Kod prehrane, naprimjer, crveno meso i riba poznato su skuplji u odnosu na bijelo meso i tjesteninu, pa se domaćinstva dovijaju na taj način da prilagode svoj jelovnik. Neka domaćinstva odlučuju se i da jedan dio hrane proizvode u vlastitom aranžmanu“, kaže profesor Halebić.

I dok je za mnoge pitanje šta kupiti, a čega se odreći, postalo dio svakodnevne računice, mnogi smatraju da je važno pronaći vlastiti mir okrećući se stvarima koje ih čine sretnim, a koje ne koštaju mnogo, poput provođenja kvalitetnog vremena s porodicom ili boravka u prirodi.