FAO: Globalne cijene hrane u junu zabilježile blagi pad

Globalni indeks cijena hrane zabilježio je blagi pad u junu, s obzirom na to da su niže cijene žitarica, šećera i mliječnih proizvoda uspješno amortizovale rast investicione potražnje u sektorima biljnih ulja i mesa.

Referentna mjera Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koja prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe globalno trgovanih prehrambenih proizvoda, u prosjeku je u junu 2026. godine iznosila 130,3 boda.

To predstavlja blagi pad od 0,3 posto u odnosu na maj, ali je vrijednost i dalje za 2,2 posto viša u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Iz FAO-a ističu da pojedinačna robna tržišta različito reaguju na trenutne geopolitičke, valutne i klimatske faktore.

U uslovima sve izraženije globalne neizvjesnosti, transparentnost tržišta, pravovremeni podaci i predvidljivost u lancima snabdijevanja ostaju ključni za stabilnost poljoprivredno-prehrambenih sistema.

Pad cijena žitarica i šećera stabilizovao indeks

FAO indeks cijena žitarica zabilježio je pad od 3,5 posto u odnosu na maj, vođen primjetnim slabljenjem međunarodnih kotacija kukuruza i pšenice.

Globalne cijene pšenice smanjene su za 4,4 posto, prvenstveno zbog brzog napretka žetve i stabilnih izgleda za ponudu iz regije Crnog mora, što je neutralisalo slabije prognoze za usjeve u Australiji i SAD-u.

Dodatni pritisak na pad cijena pšenice stvorili su jači američki dolar, korekcije na energetskim tržištima te smanjenje napetosti koje su direktno obuhvatale Hormuški moreuz.

Svjetske cijene kukuruza oslabile su za 6,2 posto usljed obilnih zaliha u Južnoj Americi i manje potražnje za etanolom, dok je nasuprot tome indeks cijena riže skočio za 3,2 posto zbog snažnog uvoznog pritiska iz Azije i rasta logističkih troškova.

Značajniji pad od 5,7 posto ubilježio je i indeks cijena šećera, što je direktna posljedica nižih cijena etanola u Brazilu i slabljenja tamošnje valute (real), dok su veće potrese i dublji pad cijena spriječile najave o tome koliki će biti negativan utjecaj klimatskog fenomena El Niño na proizvodne kapacitete u Indiji i Tajlandu.

Rast u sektoru ulja i istorijski maksimum cijena mesa

S druge strane, tržište biljnih ulja bilježi oporavak, pa je ovaj indeks porastao za 3,8 posto u odnosu na maj. Rast kotacija palminog ulja i ulja uljane repice podstaknut je obavezujućom potražnjom iz sektora biogoriva, što je u potpunosti nadomjestilo niže cijene sojinog ulja.

Istovremeno, FAO indeks cijena mesa porastao je za 0,5 posto, dostigavši novi istorijski maksimum.

Međunarodne cijene mesa peradi zabilježile su rast usljed privremenih poremećaja u domaćoj ponudi na ključnim tržištima, dok su cijene govedine i svinjetine ostale u blagom padu.

U sektoru mljekarstva, indeks cijena je opao za 1,5 posto. Ovaj trend rezultat je nižih cijena obranog i punomasnog mlijeka u prahu i maslaca, uz jedanaesti uzastopni mjesečni pad cijena sira, s obzirom na to da trenutne globalne izvozne zalihe i dalje imaju snažan utjecaj na tržište jer značajno premašuju uvoznu potražnju.