Raste rizik od globalne krize: Zbog rata i suša hrana poskupljuje do kraja godine

Ratovi u Iranu i Ukrajini, u kombinaciji s ekstremnim vremenskim fenomenom El Niño, stvaraju "savršenu oluju" visokih troškova i slabijeg uroda.

Ovi faktori mogli bi dovesti svijet na prag novog vala poskupljenja hrane, upozorio je Maximo Torero, glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Cijene hrane bile su glavni pokretač inflacije širom svijeta tokom 2022. godine, ali su u proteklom periodu bile relativno stabilne, pa su u nekim dijelovima svijeta čak i ublažile rast potrošačkih cijena potaknut visokim troškovima energije.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je vjerovatno riječ samo o zatišju pred buru. Više cijene nafte, smanjene isporuke umjetnih đubriva iz regije Perzijskog zaljeva, nestašica dizela te ekstremne vremenske prilike direktno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje.

Rast cijena hrane krajem godine

"Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda ubrzo početi izrazitije rasti, što će se do kraja godine preliti i na konačne cijene hrane za potrošače. U narednoj godini taj rast će zacijelo biti još snažniji", izjavio je Torero za agenciju Reuters, pojasnivši da prenos viških cijena sirovina na konačne prehrambene proizvode traje od tri do šest mjeseci.

Ključno usko grlo u lancu snabdijevanja trenutno predstavlja Hormuški moreuz, čija blokada i nestabilnost utiču na sve ulazne parametre u poljoprivrednim sistemima.

Nafta se koristi u preradi, pakovanju i transportu, dok je prirodni plin osnovna sirovina za proizvodnju đubriva. Dodatni pritisak stvara i šteta na ruskoj naftno-plinskoj infrastrukturi, što je usporilo izvoz dizela i plina.

Udar na profitabilnost farmera

Zbog rastućih troškova, udruženje poljoprivrednika American Farm Bureau Federation procjenjuje da bi američki proizvođači devet osnovnih kultura naredne godine mogli ubilježiti gubitak od 32 milijarde dolara bez državne pomoći, jer će većina usjeva ostati ispod praga profitabilnosti.

Zbog toga se dio farmera već preusmjerava na uzgoj soje, koja zahtijeva manje đubriva.

Slična situacija je i u Australiji, jednom od najvećih svjetskih izvoznika, gdje se očekuje da će žetva ozimih kultura biti manja za 21 posto, prvenstveno zbog skupog goriva i đubriva.

Dodatnu prijetnju predstavlja i izuzetno snažan fenomen El Niño koji drastično mijenja raspored padavina.

U Indiji, primjerice, kasne monsunske kiše, a količina padavina od početka augusta manja je od prosjeka, što direktno ugrožava proizvodnju riže i prijeti novim poremećajima na globalnom tržištu hrane, prenosi Bankar.