Šest mjeseci nakon američkih i izraelskih napada na Iran, posljedice sukoba i dalje se osjećaju na svjetskim tržištima energije i finansijskim tržištima.
Cijene nafte snažno su porasle nakon pada proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva i ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz.
Cijena barela Brenta u prosjeku iznosi oko 90 dolara, u odnosu na prošlogodišnjih 70 dolara, dok su najviše poskupjela prerađena goriva, posebno dizel.
S približavanjem zime, novi poremećaji mogli bi dodatno podići cijene lož-ulja i pojačati inflacijske pritiske.
AI podupire berze, nestabilnost kod tradicionalnih utočišta
S druge strane, svjetska tržišta dionica uglavnom su odoljela posljedicama rata zahvaljujući bilionima dolara koji pristižu u sektor umjetne inteligencije.
MSCI-jev indeks dionica iz 47 zemalja dosegnuo je rekordnih 105 biliona dolara, ostvarivši rast od devet posto od početka sukoba.
Imovina koja se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima nije dosljedno ispunila tu ulogu.
Dolar je ojačao za 1,4 posto u odnosu na vodeće valute, uglavnom zbog slabljenja jena, dok su američke državne obveznice izgubile 3,5 posto na osnovu ukupnog prinosa.
Cijena zlata je nakon pada od gotovo 25 posto do jula, u augustu ponovo porasla za više od 15 posto usljed straha od slabljenja dolara.
Pritisak na cijene hrane i gnojiva
Zastoj u Hormuškom moreuzu otežao je i isporuke gnojiva, što u kombinaciji s fenomenom El Niño i problemima s izvozom žitarica iz Ukrajine dodatno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.
Cijene hrane u julu su dosegnule najviši nivo u više od tri godine prema podacima FAO-a, a JPMorgan procjenjuje da bi El Niño mogao povećati globalnu inflaciju cijena hrane za oko 0,7 posto, što bi najviše pogodilo zemlje u razvoju.
Težak udar na ekonomije Perzijskog zaljeva
Posljedice sukoba najteže su pogodile same zemlje Perzijskog zaljeva.
Izvoz Saudijske Arabije smanjen je za 10 posto između prvog i drugog kvartala, prodaja nekretnina u Dubaiju pala je za 70 do 80 posto, dok se u Kataru očekuje pad ekonomije od gotovo 30 posto zbog štete na plinskom postrojenju Ras Laffan.
Najteže je pogođen znatno zaduženi Bahrein, gdje su cijene zaštite od neplaćanja duga skočile za gotovo 40 posto.
