Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u augustu 2026. dostigao je 133,3 boda. U odnosu na juli povećan je za 1,9 posto, dok je na godišnjem nivou viši za 2,5 posto.
Rast je zahvatio gotovo sve glavne kategorije prehrambenih proizvoda koje FAO prati.
Šećer prednjači po rastu cijena
Najveća promjena zabilježena je na tržištu šećera. FAO-ov indeks ove namirnice u samo jednom mjesecu povećan je za 11,9 posto.
Na takvo kretanje utjecalo je nekoliko faktora. U Europskoj uniji očekuju se slabiji prinosi šećerne repe zbog nepovoljnih vremenskih prilika, dok istovremeno postoji zabrinutost zbog posljedica El Niña na proizvodnju u važnim azijskim zemljama.
Dodatni pritisak predstavljaju niža proizvodnja šećera u Brazilu te najava Indije da će omogućiti bescarinski uvoz sirovog šećera.
Pšenica 15 posto skuplja nego prije godinu
Cijene žitarica u augustu su u prosjeku porasle za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Veća potražnja na međunarodnom tržištu, slabija očekivanja u pogledu uroda i problemi u izvozu utjecali su na poskupljenje svih glavnih vrsta žitarica.
Pšenica je za mjesec poskupjela 2,6 posto, a njena cijena sada je čak 15 posto viša nego godinu ranije. Među razlozima FAO navodi poremećaje izvoza preko Crnog mora, posljedice vrućeg i suhog vremena na usjeve u velikom dijelu Europe te slabiji američki dolar.
Cijena kukuruza povećana je za 2,5 posto. Tržište je reagovalo na zabrinutost zbog prinosa u pojedinim dijelovima SAD-a, niže procjene proizvodnje u Europskoj uniji te snažnu potražnju sektora proizvodnje etanola i stočne hrane. Na ponudu su utjecali i poremećaji povezani sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca te problemi s ukrajinskim izvozom.
Riža je zabilježila nešto blaži rast od 0,5 posto, prvenstveno zbog povećane kupovine azijskih i afričkih zemalja.
Skuplji mliječni proizvodi, meso i biljna ulja
Među kategorijama s izraženijim rastom našli su se i mliječni proizvodi, čiji je indeks u odnosu na juli povećan za 2,3 posto. Glavni razlog je smanjena proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji usljed vrućeg i suhog vremena.
Biljna ulja poskupjela su u prosjeku 1,1 posto. Rast cijena palminog i sojinog ulja povezan je sa snažnom globalnom potražnjom i zabrinutošću zbog mogućeg utjecaja El Niña na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji. Istovremeno su repičino i suncokretovo ulje blago pojeftinili zbog očekivanja dobre ponude.
FAO-ov indeks mesa povećan je za jedan posto. Poskupjeli su perad, svinjsko i ovčje meso, pri čemu su visoke temperature u Europskoj uniji usporile rast životinja i doprinijele povećanju cijena svinjetine.
Drugačije kretanje zabilježeno je kod govedine, koja je pojeftinila nakon što su kineske uvozne kvote pojačale konkurenciju brazilskih i australskih izvoznika na drugim tržištima.
Očekuje se manja proizvodnja žitarica nego prošle godine
Uz podatke o cijenama, FAO je objavio i nove procjene globalne proizvodnje žitarica. Tokom 2026. godine trebalo bi biti proizvedeno oko 2,98 milijardi tona, što je dva posto manje nego 2025. godine. Uprkos padu, to bi i dalje bila druga najveća količina u historiji.
Procjena proizvodnje kukuruza smanjena je na 1,309 milijardi tona. Pogoršanje proizvodnih uslova u Francuskoj i Poljskoj trebalo bi više nego poništiti očekivane bolje rezultate Argentine i Brazila.
Kod pšenice je prognoza, s druge strane, povećana na 810,7 miliona tona. To je 3,8 posto manje nego 2025. godine, ali bi takva proizvodnja i dalje predstavljala drugi najbolji rezultat do sada.
Globalni urod riže mogao bi pasti za 1,9 posto, na 553,1 milion tona, nakon rekordnog nivoa prethodne sezone. Na proizvodnju utječu smanjene marže proizvođača i vremenske prilike povezane s El Niñom.
Zalihe zasad ukazuju na stabilno snabdijevanje
Ukupna svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2026/27. procjenjuje se na 2,965 milijardi tona, odnosno 0,2 posto više nego godinu ranije.
FAO očekuje da će globalne zalihe žitarica na kraju sezone 2027. iznositi oko 947,2 miliona tona. To je neznatno više u odnosu na početni nivo i zasad ukazuje na relativno stabilnu situaciju kada je riječ o globalnom snabdijevanju.
Istovremeno se očekuje slabljenje međunarodne trgovine žitaricama. Nakon rekordnog nivoa, njen obim u sezoni 2026/27. mogao bi pasti na 509,3 miliona tona.
