Svjetski dug premašio 365 biliona dolara, troškovi kamata sve veći rizik

Ukupan svjetski dug porastao je za 10 biliona dolara (8,5 biliona evra) u prvoj polovini ove godine.

Takođe, premašio je 365 biliona dolara (310 biliona evra) i sve veći troškovi servisiranja duga predstavljaju veliki rizik za vlade mnogih zemalja, objavio je Institut za međunarodne finansije (Institute of International Finance – IIF).

Prema tom istraživanju, državni dug raste u vrijeme kada su prinosi na srednjoročne i dugoročne državne obveznice nekih od najvećih svjetskih ekonomija dostigli najveće nivoe u više od jedne decenije, prenio je CNBC.

To se odnosi na Sjedinjene Američke Države, Japan, Francusku i Veliku Britaniju, a rast prinosa odražava sve veću zabrinutost investitora zbog viših kamatnih stopa, trajnih uticaja izazvanih visokim troškovima energije, slabog privrednog rasta i visoke državne potrošnje.

IIF je posebno izdvojio četiri velike ekonomije, navodeći da se suočavaju sa “uporno velikim deficitima i rastom troškova kamata”, problemima koji su dugo bili povezivani sa prezaduženim državama u razvoju.

Razvijene ekonomije su prošle godine platile više od 3,3 biliona dolara (2,8 biliona evra) kamata na međunarodno trgovane državne obveznice, što je više od globalne potrošnje na vještačku inteligenciju, koja je iznosila 2,2 biliona evra, odbranu od 2,6 biliona evra i čistu energiju od dva biliona evra.

IIF je upozorio da je dug postao i političko pitanje, stvarajući “začarani krug između izbora i kratkoročnih brzih rješenja”, uz istovremeno povećavanje dugoročne ranjivosti, jer korist od daljeg zaduživanja postaje sve manja.

"Kako referentne kamatne stope rastu, očekuje se nagli porast troškova kamata, dok strukturni uticaji izazvani izdvajanjima za zdravstvo i javne penzije uglavnom ostaju neriješeni", naveo je IIF.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu navela je u svom privremenom ekonomskom izvještaju objavljenom u srijedu da rast prinosa na obveznice ukazuje na potrebu za većim naporima u cilju ograničavanja i preusmjeravanja državne potrošnje, poboljšanja efikasnosti javnog sektora i povećanja prihoda.