SAD na vrhu nelegalnog poslovanja banaka
Vijeće za međunarodnu stabilnost objavilo je podatke o "sivom" biznisu finansijskih organizacija koje su u 2011. godini obavile za 67.000 milijardi dolara takvih transakcija, a nelegalni poslovi te vrste se najviše prakticiraju u SAD-u-
Vijeće za međunarodnu stabilnost (VMS) objavilo je podatke o "sivom" biznisu finansijskih organizacija koje su u 2011. godini obavile za 67.000 milijardi dolara takvih transakcija, a nelegalni poslovi te vrste se najviše prakticiraju u Sjedinjenim Američkim Državama, zoni eura i Velikoj Britaniji, prenosi Tanjug.
U analizi Vijeća, koje je osnovano u aprilu 2009. godine, na samitu lidera 20 vodećih ekonomija svijeta u Londonu (G20), navodi se da su SAD-u po obimu nedozvoljenih finansijskih transakcija bez premca u svijetu, sa sumom od 23.000 milijardi dolara u 2011. godini, što je približno jednako trećini globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj godini.
Zona eura je na drugom mjestu sa 22.000 milijardi dolara, dok je Velika Britanija treća, s ukupnom vrijednošću nelegalnog biznisa u finansijskom sektoru od 9.000 milijardi dolara.
Udio je svih drugih zemalja, uključujući Japan, Kanadu Australiju, Kinu, Indiju, Rusiju i Brazil, blizu 13.000 milijardi dolara ili manje od petine cjelokupnog "sivog" biznisa u svjetskoj finansijskoj industriji.
Kontrola poslovanja
Koliko je u SAD-u "sivi" finansijski biznis uzeo maha, dovoljno govori i činjenica da mnoge banke vode dvostruko, pa čak i trostruko knjigovodstvo i da veliki dio njihovih poslova uopće nije podložan kontroli državnih regulatornih tijela niti o tome bilo šta znaju ulagači.
U stručnim krugovima se smatra da je inicijalna kapsula za procvat nelegalnog bankarskog biznisa u SAD-u bilo ukidanje Glass-Steagallovog zakona, u vrijeme administracije predsjednika Billa Clintona.
Ukidanje tog zakona omogućilo je da se i sredstva investicionih banaka pojavljuju na berzama papira od vrijednosti, pri čemu nadležene regulatorne institucije više nisu mogle u cjelini kontrolirati cijeli spektar bankarskih operacija koje su postale "nevidljive".
To je, prema ocjeni eksperata, ubrzalo finansijsku krizu, prvo u SAD-u, a zatim i širom svijeta.
Prema analizi Vijeća, obim nelegalnih poslova u svjetskoj finansijskoj industriji obuhvatio je 2011. godine blizu 86 posto globalnog BDP-a u toj godini, dok neki ekonomisti smatraju da je to učešće bilo i veće - približno 96 procenata.
U Velikoj Britaniji je, međutim, udio "sivih" poslova finansijskog sektora obuhvatio 2011. godine blizu 370 vrijednosti BDP-a, a u SAD-u 150 procenata.
Vrijednost "sivih" operacija u globalnim finansijama će, prema ocjeni međunarodnih ekonomista, "na suštinski način promijeniti dosadašnje mišljenje o strukturi i načini funkcioniranja svjetske privrede", prenosi internetska stranica Fondsk.ru.
Porast poslovanja
Obim nedozvoljenih bankarskih poslova raste iz godine u godinu, navodi se u najnovijem izvještaju Vijeća, uz napomenu da je takav biznis vrijedio uoči izbijanja globalne finansijske krize 2007. godine blizu 62.000 milijardi dolara, dok je 2002. godine ta suma bila osjetno manja - skoro 26.000 milijardi dolara.
Prema mišljenju međunarodnih eksperata, sve veći obim nelegalnih poslova u bankarskom sektoru posljedica je opće nestabilnosti svjetskog finansijskog sistema, koji postaje glavno izvorište za moguće ponavljanje globalne krize.
Nedozvoljene finansijske operacije osiguravaju, prema riječima stručnjaka, bankama i drugim finansijskim kompanijama osnovni dio prihoda.
Tako je, naprimjer, udio finansijskog sektora u ukupnom prihodu američkih kompanija tokom prve polovine 20. stoljeća bio blizu 10 posto, da bi se sedamdesetih godina uvećao na skoro 20 procenata i više od 50 posto u na početku ove decenije.
Stručnjaci FAFT-a, organizacije koja se u okviru OECD-a bavi borbom protiv "sive" ekonomije i pranja novca u svijetu, tvrde da blizu 90 posto svih operacija u nelegalnim finansijskim transakcijama na globalnom nivou potiče iz visokorazvijenih zemalja ili zone koja obuhvata "zlatnu milijardu" svjetskog stanovništva.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.