EU od 2026. zabranjuje izvoz plastičnog otpada: Šta to znači za reciklažere u BiH

Nakon usvajanja Uredbe Europske unije o pošiljkama otpada, kojom se od novembra naredne godine do maja 2029. godine, između ostalog, zabranjuje uvoz plastičnog otpada iz EU u Bosnu i Hercegovinu, domaće kompanije koje posluju u oblasti reciklaže suočit će se s potrebom pronalaska alternativnih izvora sirovina, prije svega na tržištima trećih zemalja.

Vanjskotrgovinska komora BiH obavijestila je privrednike da nova uredba donosi znatno strožija pravila za izvoz otpada iz Europske unije u treće zemlje i države koje nisu članice OECD-a. Cilj regulative je jačanje cirkularne ekonomije, osiguranje ekološki prihvatljivog tretmana otpada te sprečavanje ilegalne trgovine.

Prema propisima koji stupaju na snagu, od 21. maja 2027. godine izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će dozvoljen isključivo onim državama koje službeno obavijeste Europsku komisiju o namjeri uvoza određenih vrsta otpada i dokažu da raspolažu kapacitetima za njegov ekološki prihvatljiv tretman.

Bosna i Hercegovina je u propisanom roku dostavila zahtjev za nastavak uvoza pojedinih vrsta neopasnog otpada iz Europske unije, ali je Europska komisija naglasila da plastični otpad, iako uključen u inicijalni zahtjev BiH, ne može biti odobren u ovom postupku.

"Prema novim pravilima, izvoz neopasne otpadne plastike iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biće potpuno zabranjen u periodu od 21. novembra 2026. do 21. maja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će podnijeti poseban zahtjev Europskoj komisiji za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada", dodaju.

Napominju da ova regulativa može uticati na kompanije u BiH koje se bave preradom plastičnog otpada, posebno one koje sirovinu uvoze iz država članica Europske unije, te potencijalno zahtijevati prilagođavanje poslovnih procesa i tržišnog usmjerenja.

Kako su potvrdili za "Nezavisne novine" iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma otpadaka, odrezaka i lomljevina od plastičnih masa, a najviše ih je stiglo iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Iz fabrike "Omorika reciklaža" za "Nezavisne novine" navode da se njihova kompanija u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koristi isključivo jednom vrstom neopasnog plastičnog otpada – PET ambalažom.

"Tokom tekuće godine, uvoz ove sirovine iz zemalja Europske unije činio je do 15 odsto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana ipak imati određeni indirektni uticaj na naše poslovanje, posebno imajući u vidu činjenicu da su pojedini dobavljači iz EU istovremeno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda", kažu iz kompanije "Omorika reciklaža".

Ističu da se radi o regulatornoj odluci donesenoj na nivou Europske unije, na čije kreiranje ni pojedinačne kompanije niti Bosna i Hercegovina kao država nemaju značajniji uticaj.

"U tom smislu, domaća privreda nalazi se u poziciji prilagođavanja već definisanim pravilima, a ne njihovog oblikovanja. U cilju prilagođavanja novim regulatornim okolnostima, naša buduća orijentacija u pogledu obezbjeđenja sirovina biće usmjerena ka trećim zemljama, uz striktno poštovanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istovremeno, nastavićemo da razvijamo održive modele poslovanja i jačamo stabilnost lanca snabdijevanja", pojašnjavaju iz ove fabrike.

Smatraju da bi ova situacija mogla predstavljati i priliku da se u Bosni i Hercegovini ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sistema za PET ambalažu.

"Takav sistem bi dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unapređenju upravljanja plastičnim otpadom, kao i razvoju cirkularne ekonomije u zemlji", dodali su.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza prekograničnog prometa neopasnog otpada u periodu od 2014. do 2024. godine pokazuje rast u pet kategorija otpada – metalnom, staklenom, plastičnom, gumenom te otpadu od papira i kartona.

"Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosi 38.298 tona, što je za 29,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period od 2014. do 2024. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni otpad, otpad od sagorijevanja, metalni i tekstilni otpad zadržali trend rasta tokom posmatranog perioda", naveli su.

Dodaju da je tokom 2024. godine, od ukupno uvezene količine plastičnog otpada, 53,1 odsto uvezeno iz Hrvatske.