Danska: Dob za penziju raste na 70 godina

Kristen Evans je među prvim Dankinjama koje će morati čekati 70. rođendan za odlazak u punu penziju, ali njoj to ne pada na pamet. Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim će se do 2040. godine podići dob za penziju sa sadašnjih 67 godina na 70, piše N1.

Ali Evans, 53-godišnja bankovna službenica dobrog finansijskog stanja, najavila je da planira otići u penziju u dobi od 65 ili 66 godina, čak i ako to znači da neće dobiti punu penziju.

"Mislim da ste s 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije odlaska u penziju", ispričala je za AFP.

Danska je uskladila dob za penzionsanje s očekivanim životnim vijekom i revidira je svakih pet godina. Godine 2030. dob za penzionisanje povisit će se na 68, a 2035. na 69 godina. Ali oni koji su rođeni nakon 31. decembra 1970., uključujući Evans, morat će čekati da napune 70 godina, prenosi Bljesak.info.

Mogao bi se produbiti jaz

Malo ljudi u Danskoj zaista radi do starosne penzije. Godine 2022., kada je službena dob za penziju bila 67 godina, stvarna dob u kojoj su ljudi u prosjeku odlazili u penziju bila je oko 64, po podacima OECD-a.

"Oko 20 posto penzionera u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu pronaći posao ili su previše bolesni da bi radili", objasnio je Aske Juul Lassen, etnolog na Univerzitetu u Kopenhagenu, stručnjak za tu problematiku.

"Za tih 20 posto jako je bitno hoće li se dob za penziju ponovno povisiti", dodao je i naglasio da "nejednakost raste s godinama života".

"Mogao bi se povećati jaz između onih koji mogu otići u penziju rano zahvaljujući tome što imaju dovoljno novca i onih koji to ne mogu", smatra glavni ekonomist Danske sindikalne konfederacije Damoun Ashournia.

"Jako malo ljudi može zaista otići u penziju u službenoj dobi za penzionisanje. Naši članovi nisu među njima", napomenuo je.

U Danskoj postoji univerzalna javna mirovina

Camilla Rasmussen, 37-godišnja članica sindikata koja radi kao medicinska sestra na gastroenterologiji u bolnici u Kopenhagenu, vjeruje da fizički neće moći raditi do 70 godina starosti.

"To bi mi bilo zaista teško, prijeći svaki dan 10.000 koraka. Kada bih bila ovdje sa 70 godina, mislim da to ne bi bilo pošteno prema pacijentima", upozorila je.

"Već danas vidimo da je dvije trećine naših članova otišlo u penziju prije službene dobi za penzionisanje. A to je zbog toga što su iscrpljeni i što su radili težak fizički posao", rekao je Ashournia.

Danski penzioni sistem sastoji se od nekoliko dijelova. Postoji univerzalna javna penzija, koja trenutno iznosi 7.198 kruna ili 965 eura na mjesec, plus dvije dodatne mirovine koje finansira poslodavac uplatama u penzione fondove, obvezni i opcionalni. Neki ljudi također privatno štede za penziju.

Ashournia je poručio kako vjeruje da je podizanje dobi za penziju na 70 godina jedini način da se finansira danska socijalna država.

"Kako stanovništvo stari i očekivani životni vijek raste, ako želimo osigurati jednake javne usluge kao danas, moramo osigurati javne finansije", naveo je.

Automatsko podizanje dobi za penziju je skoro 20 godina na snazi

Međutim, kritizirao je automatsko podizanje dobi za penziju svakih pet godina, što je na snazi od 2006. Po tim pravilima, dob za penzionisanje 2070. bit će 74 godine.

Za Erika Simonsena, zamjenika predsjednika Konfederacije danskih poslodavaca, to je jedini put naprijed.

"To bi bilo najpametnije, da se sačuva sistem. Tako da što budemo stariji, malo duže radimo", predložio je.

Danska premijerka Mette Frederiksen (47) kazala je kako vjeruje da će biti potrebna revizija sistema kada dob za penzionisanje dosegne 70.

"Više ne vjerujem da bi dob za penzionisanje trebalo automatski podizati", izjavila je za dnevni list Berlingske u augustu 2024.

U skladu s revizijom vladine radne skupine, Danska sindikalna konfederacija priopćila je kako bi željela da se ritam podizanja dobi za penzionisanje uspori.

"U budućnosti, možemo je podići samo za pola godine za svaku godinu produženja očekivanog životnog vijeka", zaključio je Ashournia.