Reforma javne uprave u BiH blokirana uprkos osiguranih 10 miliona KM

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava sa ozbiljnim zastojima, a kao ključni razlozi izdvajaju se izostanak političke podrške i neusvajanje važnih akcionih planova. Uprkos osiguranim finansijskim sredstvima i određenim zakonodavnim pomacima, BiH prema ocjenama stručnjaka i dalje zaostaje za zemljama regiona.

O tim izazovima razgovarano je na konferenciji "Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Europskoj uniji", koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH).

Jedan od glavnih problema predstavlja činjenica da na državnom nivou i u Republici Srpskoj još nisu usvojeni akcioni planovi neophodni za provođenje predviđenih reformskih aktivnosti, upozorio je predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH Srđan Blagovčanin.

Dodatno, Fond za reformu javne uprave, kojim raspolaže oko 10 miliona KM, još nije ponovo stavljen u funkciju.

"To nas dovodi u apsurdnu situaciju da čak imamo osigurana finansijska materijalna sredstva za reformu, a sa druge strane, zbog odsustva političke volje, reforma se ne dešava u onom kapacitetu i obimu u kojem bi trebala", naglasio je Blagovčanin.

Govoreći o vezi između reforme javne uprave i procesa europskih integracija, podsjetio je da se ova oblast nalazi u prvom pregovaračkom klasteru koji obuhvata temeljne principe pristupanja Evropskoj uniji.

"Sasvim je jasno da se bez reformiranja javne uprave BiH ne može naći u poziciji da kredibilno pregovara o članstvu u EU", istakao je.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga je neophodno intenzivirati javnu raspravu i ponovo vratiti fokus na reforme kako bi BiH smanjila zaostatak u odnosu na države regiona.

Ukazao je i na nalaze međunarodnih organizacija koje prate ovu oblast.

"BiH je po svim relevantnim istraživanjima, uključujući i SIGMA-u, pozicionirana na posljednjem mjestu u smislu do sada ostvarenog napretka", upozorio je Blagovčanin.

Ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlof istakla je da reforma javne uprave nije važna samo zbog europskih integracija, već i zbog svakodnevnih potreba građana. Efikasnije usluge, veća odgovornost institucija i jačanje povjerenja javnosti, kako je navela, direktno zavise od kvaliteta javnog sektora.

Pozivajući se na dostupne izvještaje i statističke pokazatelje, ocijenila je da se Bosna i Hercegovina još nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave te da zaostaje za ostalim državama zapadnog Balkana.

"Izgradnja moderne i profesionalne javne uprave je ključna za jačanje održivosti BiH na putu za članstvo u EU", naglasila je.

Dodala je da će Švedska nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini u provođenju reformskih procesa.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza ocijenio je da je reforma javne uprave osnova za realizaciju svih ostalih reformi u zemlji. Ukazao je na složen institucionalni sistem BiH, ali i na određene pomake ostvarene tokom proteklih nekoliko godina.

Prema njegovim riječima, među značajnijim aktivnostima su izmjene Zakona o radu u institucijama BiH, koje su u parlamentarnoj proceduri i kojima se unapređuju prava zaposlenih, uključujući i prvi kolektivni ugovor. Također je podsjetio na izmjene Zakona o upravnom postupku koje se trenutno nalaze u proceduri pred Domom naroda.

Govoreći o izazovima s kojima se suočava javni sektor, Bunoza je posebno izdvojio problem privlačenja i zadržavanja stručnih kadrova, kao i potrebu za ubrzanjem digitalne transformacije.

"Za nas su najveći izazovi kako zadržati mlade talente i kako ih privući da rade u javnoj upravi, pošto javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u BiH, a tu je i pitanje digitalne transformacije", istakao je.

Naglasio je da je profesionalizacija javne uprave jedan od prioriteta, osvrnuvši se i na vlastito iskustvo rada u javnom sektoru nakon dolaska iz privrede.

"Kao neko ko je došao iz realnog sektora vidio sam koliko je naša javna uprava troma, koliko smo spori, ali isto tako koliko je bitno ako imate na raspolaganju stručnjaka u javnoj upravi", rekao je Bunoza.

Najavio je i skoro okončanje rada na Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH.

"U završnoj smo fazi izrade Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i vjerujem da će se u narednih mjesec dana prijedlog tog zakona naći na e-konzultacijama i da ćemo doprinijeti stvaranju bolje javne uprave", poručio je ministar pravde BiH.

Na konferenciji je govorio i viši savjetnik za politike SIGMA-e te novoimenovani koordinator za BiH Wojciech Zielinski, koji je podsjetio na dugogodišnju podršku ove inicijative reformama javne uprave u regionu.

Istakao je da je SIGMA zajednički program Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Europske unije, koji kroz višegodišnje djelovanje pruža podršku državama u modernizaciji javne uprave i prilagođava aktivnosti njihovim potrebama i nivou razvoja.

Najavio je i predstavljanje novog SIGMA dokumenta koji analizira stanje na nivou ministarstava kroz poređenje praksi zemalja OECD-a i država obuhvaćenih istraživanjem.

"Taj dokument se odnosi na stanje na nivou ministarstava, gdje smo poredili dobre prakse iz država OECD-a i država u kojima smo provodili istraživanje", istakao je.

Govoreći o samoj suštini reforme, Zielinski je naglasio da uspjeh ne zavisi samo od strategija i akcionih planova, već prije svega od spremnosti ljudi da promjene provedu u praksi.

"Mnogi reformu javne uprave povezuju sa strategijama, strateškim dokumentima i akcionim planovima, međutim ona u suštini zavisi od stava i svijesti ljudi, spremnosti i volje da provedu reformu više nego od strateških dokumenata", zaključio je Zielinski.

Tokom konferencije predstavljaju se ključni aspekti reforme javne uprave u BiH u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na spremnost zemlje za otvaranje pristupnih pregovora, funkcioniranje koordinacionih mehanizama i provođenje Strategije reforme javne uprave.

Organizatori navode da je cilj skupa potaknuti otvorenu raspravu između institucija svih nivoa vlasti, domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva i međunarodnih organizacija, kako bi se pronašla rješenja za ubrzanje reformskog procesa.