Prvi električni "tramvaj bez šina" u Banju Luku trebao bi stići oko Nove godine, nakon čega je planirano testiranje u trajanju od tri do šest mjeseci. Dok gradonačelnik Draško Stanivuković najavljuje da će odluka o kupovini zavisiti od rezultata probnih vožnji, projekt prate kritike i pitanja o troškovima, saobraćajnim uslovima i opravdanosti ulaganja.
Prema najnovijoj najavi, građani će tokom testnog perioda imati priliku isprobati ovaj vid prijevoza i iznijeti svoje mišljenje. Stanivuković je poručio da će Grad pratiti rezultate testiranja i uvažavati stavove struke, a eventualnoj nabavci pristupiti ako se vozilo pokaže kao održivo rješenje. Najava je na stranici Grada objavljena 31. oktobra.
Dolazak vozila, međutim, najavljivan je i ranije. Stanivuković je u proljeće govorio o septembru kao očekivanom terminu, dok je sredinom septembra objavio da su vozila krenula iz Kine prema Hamburgu i da ih u Banjoj Luci očekuje za nekoliko sedmica. Sada je dolazak najavljen za period oko Nove godine, a trajno uključivanje u javni prijevoz ostaje uslovljeno uspješnim testiranjem.
Šta zapravo stiže u Banju Luku?
Iako ga gradska administracija predstavlja kao električni tramvaj, riječ je o ART sistemu, odnosno višedijelnom vozilu na gumenim točkovima koje se kreće cestom uz elektronsko vođenje i takozvanu virtualnu trasu. Prema podacima proizvođača CRRC, ovaj sistem ne zahtijeva postavljanje klasičnih tramvajskih šina.
Upravo mogućnost njegovog korištenja na postojećim ulicama jedno je od ključnih pitanja. Kritike koje prate projekt odnose se na to može li veliko vozilo donijeti brži i pouzdaniji prijevoz ako bude dijelilo saobraćajnice s automobilima i postojećim autobusima.
U dostavljenim reakcijama građana i komentarima o projektu ponavlja se zahtjev da se prije velikih ulaganja riješe svakodnevni problemi: oštećene ulice, saobraćajne gužve i pouzdanost postojećeg javnog prijevoza. Otvaraju se i pitanja potrebnih prilagođavanja kolovoza, organizacije stajališta i infrastrukture za punjenje.
To su pitanja na koja bi testiranje trebalo dati konkretne odgovore.
Pet miliona KM je procjena, a ne potvrđena kupoprodajna cijena
U ranijim najavama spominjana je procijenjena vrijednost od oko pet miliona KM po vozilu. Uz tada iskazanu potrebu za četiri vozila, samo njihova kupovina mogla bi, prema toj procjeni, iznositi približno 20 miliona KM. Ipak, nije potvrđeno da bi Grad vozila nabavljao po toj cijeni.
Kako je Akta.ba ranije pisala, otvorena su bila i pitanja izvora finansiranja, postupka nabavke, vlasništva i načina ustupanja vozila prijevoznicima.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH ukazao je na nejasnoće o tome kako bi Grad, koji nema vlastito javno prijevozničko preduzeće, koristio vozila i pod kojim uslovima bi ih eventualno ustupao drugima. Stručnjak za sigurnost saobraćaja Milenko Jaćimović otvorio je pitanje homologacije zbog dimenzija vozila, dok je Stanivuković tvrdio da je to pitanje dogovoreno s nadležnim državnim ministarstvom.
