
19.09.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: SRNA
Direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić izjavio je danas da trgovinske tokove u okviru CEFTA zemalja, i prije i nakon ulaska Hrvatske u EU, opterećuju necarinske barijere.
Direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić izjavio je danas da trgovinske tokove u okviru CEFTA zemalja, i prije i nakon ulaska Hrvatske u EU, opterećuju "necarinske barijere", odnosno prepreke tehničke prirode, sanitarne, fitosanitarne, te loša infrastruktura.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu naveo da su tokom 2011, 2012, i tokom šest mjeseci ove godine evidentirane 102 necarinske barijere, od kojih je BiH, zahvaljujući aktivnostima koje vodi Spoljnotrgovinska komora, uspjela otkloniti 48.
"Osnovna karakteristika necarinskih barijera je da su one netransparentne, te da je teško primijetiti u mreži nacionalnih propisa da one opterećuju i poskupljuju trgovinske odnose zemalja u regionu i stvaraju veliku nesigurnost kod poslovnih subjekata", pojasnio je Hasić.
Prema njegovim riječima, efekat takvih barijera je razorniji od visokih carinskih stopa.
Hasić je naglasio da je primijećeno da u postupku carinske liberalizacije značaj "necarinskih barijera" raste, a to se dešava prvenstveno zbog neusklađenosti nacionalnih propisa sa pravnim tekovinama EU.
"Čine se napori da se one eliminišu i da se u okviru zemalja CEFTA sporazuma izvrši priznavanje sertifikata, prvenstveno po osnovu kvaliteta poljoprivrednih proizvoda", rekao je Hasić.
On je istakao da je neophodno da BiH "uradi odgovarajuću pripremu i pretpostavke prvenstveno sa aspekta zakonske i podzakonske regulative, koju treba uskladiti sa EU".
Hasić je naglasio da je BiH po osnovu "necarinskih barijera" imala velike štete i dodao da će na CEFTA sedmici, kojoj je BiH domaćin u novembru, kolegama biti skrenuta pažnja da otklone ove barijere, kako bi "trgovina bila protočnija".
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.