Iako ih je znatno manje nego ranije, bh. mljekari su zadržali proizvodnju

Do smanjenja u proizvodnji mlijeka došlo je ponajprije zbog velikih vrućina, koje su ostavile traga na farmama gdje se stoka držala u zatvorenom. Ipak, smanjenja nema po pokazateljima o količini otkupljenog mlijeka. Statistički, količina otkupljenog mlijeka se gubi jer većina poljoprivrednika vrši otkup u različitim mljekarama.

Ovim je riječima opisao trenutačno stanje u bh. mljekarstvu Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS-a, koji napominje kako je naša zemlja, uz Češku i Slovačku, jedina koja je uspjela zadržati proizvodnju mlijeka u posljednjih tri do četiri godine i bez obzira na “izuzetno loše godine” koje je uzrokovala suša.

„Iako je pao i broj proizvođača, sadašnji su uspjeli zadržati proizvodnju. U posljednje tri-četiri godine izgubili smo negdje oko 2500 proizvođača. Ovi koji su opstali, povećanjem broja grla, proizvodnju su sačuvali“, naglasio je Usorac.

220 litara na godinu

Bh. mljekari trenutačno proizvode oko 220 milijuna litara mlijeka na godinu, a naš sugovornik očekuje istu takvu razinu proizvodnje i u ovoj godini. Istaknuo je da se kod nas, uz malo ulaganja, proizvodnja znatno više može unaprijediti. Ukoliko bi se ogroman novac, koji se izdvaja na brojne infrastrukturne projekte, kaže, usmjerio na bh. mljekarstvo, udvostručila bi se proizvodnja, prihodi, broj zaposlenih te bi se iskoristili kapaciteti, koji se sada ne koriste.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH za mjesec lipanj ove godine o prikupljenom kravljem mlijeku i mliječnim proizvodima, ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je manja za 7,9 posto u odnosu na isto radzdoblje 2012. godine te je ukupna količina iznosila 19.023 tone. Proizvedenog mlijeka za piće bilo je 12.394 tone, što je za 3,6 posto više u odnosu na 2012.

„Vrhnja je bilo više za 17,7 posto dok je proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda bila manja za 5,8 posto, maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za 14,3 posto“, pokazali su podaci. S druge strane, znatno se manje proizvodilo kravljeg sira, i to za 30,3 posto manje nego u 2012. Također, ukupna količina mliječne masti je bila veća za 1,6 posto dok je količina mliječnih proteina bila ista u odnosu na isto razdoblju 2012.

Alternativna tržišta

Zbog novih pravila koja se nalažu na hrvatskom tržištu, značajnom za bh. mljekarstvo, izvoz mlijeka iz BiH je bio stopiran. Ipak, kako je objasnio Usorac, bh. su proizvođači pronašli zamjenu i druga, doduše manje značajna, tržišta. Inače, objašnjava, manjak je mlijeka u čitavoj Europi.

„Zbog tog nedostatka nismo ugroženi što smo izgubili to značajno tržište. Osim toga, dva naša najveća izvoznika, Mljekoprodukt iz Dubice te Meggle iz Bihaća, također izvoze u Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, Albaniju, što su neka alternativna tržišta“, naveo je Usorac te dodao da ta tržišta i nisu toliko atraktivna i nama bliska kao što je Hrvatska, pa su veliki gubitci bh. tvrtki vidljivi prvenstveno u samim troškovima prijevoza. Također, ta alternativna tržišta “nas ne mogu zadovoljiti” te utjecati na značajno povećanje proizvodnje.

„Uložen je veliki napor, izdvajanja i velik novac da bi se osvojilo hrvatsko tržište, gdje smo bili najutjecajniji izvoznici. To smo tržište osvojili kvalitetom, cijenom pa i posebnim mirisom i okusom“, zaključio je Usorac.