Zbog manjka zaposlenih, usporeno rješavanje žalbi na natječaje

Iako je prošle godine zabilježen određeni pad broja žalbi, Bosna i Hercegovina je i dalje regionalni rekorder po pritužbama na provedene procedure javnih nabava. Nedavne zakonske izmjene mogle bi eventualno popraviti stanje, ali trenutno su natječaji i javne nabave slaba karika državne administracije, a dodatni problem predstavljaju i sukobi unutar nadležne institucije.

Ured za razmatranje žalbi BiH, koji je mjerodavan za pritužbe na regularnost provedenih postupaka javnih nabava, prošle godine je zaprimio 2052 žalbe, što je za nešto više od pet posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, taj podatak rijetko koga može umiriti, jer usporedba sa zemljama regije pokazuje da je BiH rekorder po žalbama. U Srbiji je, primjerice, prošle godine zaprimljeno 1747 žalbi, u Crnoj Gori 750, a u Sloveniji samo 545 žalbi na provedene javne nabave. Samo je u Hrvatskoj broj žalbi nešto veći nego u BiH i prošle godine ih je bilo 2135. Međutim, državno tijelo RH ima nadležnost i za žalbe u postupcima dodjele koncesija pa je i logično da ima veći broj žalbi nego u BiH.

Osim što pokazuje značajne slabosti u samom sustavu javnih nabava, veliki broj žalbi u BiH stvara pritisak i na Ured za razmatranje žalbi, koji muku muči s nedovoljnim brojem zaposlenih. Upozorio je na to i predsjedatelj Ureda Ostoja Kremenović u svom godišnjem izvješću dostavljenom Parlamentu BiH. No, čini se kako mnogo više problema stvaraju personalni sukobi unutar samog Ureda za razmatranje žalbi BiH pa tako Kremenović navodi da jedan od članova Ureda Amir Pilav zapravo opstruira rad institucije i provedbu odluka.

"Član URŽ-a dr. Amir Pilav (prema neformalnim izvorima) podnio je oko 750 podnesaka – zahtjeva Upravnom inspektoratu Ministarstva pravosuđa BiH za upravni inspekcijski nadzor u URŽ-u. Sukladno pravilniku URŽ-a za cjelokupno poslovanje odgovaran je predsjedatelj URŽ-a, a član Amir Pilav je pri tome otežavao upravljanje i onemogućavao obavljanje redovitih poslova i zadataka budući da je umjesto da obavlja poslove za koje je zadužen, podnosio zahtjeve različitog karaktera. Krajnji cilj interne kontrole je povećanje ekonomičnosti, efikasnosti i kvalitete rada, a svakodnevno pripremati podatke i informacije po zahtjevima gospodina Pilava odvodi nas od naših redovitih obveza budući da je ovo tijelo u deficitu s radnom snagom, a poslovi koje obavlja su od javnog značaja i vezani rokom", objašnjava Kremenović nesvakidašnju situaciju u ovoj državnoj instituciji.