ILO: Kvalitetni poslovi zamajac privrednog rasta

Izvoz, slobodna trgovina i direktne strane investicije neće obezbijediti razvoj sami po sebi, upozorila je Međunarodna organizacija za rad (ILO), pozivajući svijet, u kome je bez posla 199,8 miliona ljudi, da ulaže u visokokvalitetna radna mjesta.

U godišnjem izvještaju Svijet rada, ILO ocjenjuje da ekonomski rast može da bude održiv samo ako je zasnovan na sigurnim i dobrim uslovima rada, zaradi i borbi protiv nejednakosti.

Dodaje se i da su radna mjesta, prava, socijalna zaštita i dijalog „integralne komponente razvoja“. Takođe se ukazuje da Evropa, dok se mnoge zemlje u razvoju sve oštrije bore protiv nejednakosti i za unapređenje kvaliteta poslova i socijalne zaštite, „kao da ide u drugom smjeru“.

Kako se navodi u izvještaju, zemlje u razvoju koje su više ulagale u tzv. kvalitetne poslove – one sa većom produktivnošću i regularnim prihodima, bilježile su brži privredni rast od ostalih naprednih ekonomija. "Socijalna zaštita, poštovanje osnovnih standarda rada i politike koja podstiče formalnu zaposlenost, takođe su ključni za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja donose viši životni standard, veću domaću potrošnju i ukupan rast", istakao je direktor ILO-a Gaj Rajder.

Izvještaj pokazuje da zemlje u razvoju, u vrijeme kada Evropu muči usporen ekonomski oporavak, sustižu naprednije ekonomije investiranjem u kvalitetne poslove. U zemljama koje su ulagale u kvalitetna radna mjesta od početka 21. vijeka, poput Senegala, Perua ili Vijetnama, životni standard je unaprijeđen više nego u drugim zemljama u razvoju koje nisu obraćale mnogo pažnje na kvalitetne poslove.

Prema podacima iz izvještaja, prihod po stanovniku u Senegalu, Vijetnamu ili Tunisu rastao je između 1980. i 2011. u prosjeku po stopi od 3,3 odsto godišnje, odnosno znatno brže nego u naprednim ekonomijama, gdje je registrovan prosječni rast od 1,8 odsto. Ipak, 839 miliona ljudi još zarađuje manje od dva dolara dnevno, što je trećina radnika u zemljama u razvoju. S druge strane, to je manje nego početkom ovog vijeka, kada je 50 odsto radnika zarađivalo manje od dva dolara. Upozorava se i da oko milijardu i po ljudi u zemljama u razvoju ima nesigurna radna mjesta, odnosno da rade bez ugovora i zaštite.

Strategijom Evropa 2020. Evropska unija se otvoreno zalaže za poboljšanje kvaliteta poslova i obezbjeđenje boljih uslova rada. U dokumentu Evropske komisije „Ka radnim mjestima i bogatom oporavku“ precizirano je da „utvrđivanje minimalne zarade na odgovarajućem nivou može da pomogne da se spriječi povećanje siromaštva onih koji rade, kao i da je to značajan faktor za obezbjeđenje posla pristojnog kvaliteta“. Ukazuje se i na veću fleksibilnost na tržištu rada, ali i naglašava da je doživotno učenje ključno za obezbjeđenje zaposlenosti.

U izvještaju ILO akcenat se stavlja i na socijalnu zaštitu koja "mora da zadrži centralno mjesto". Zamjenik direktora Organizacije za istraživanja Moazam Mahmud upozorava na "dva veoma različita fenomena koja se bilježe u isto vrijeme" kada je riječ o socijalnoj zaštiti.

"Mnoge zemlje u razvoju, posebno u Latinskoj Americi i Aziji, bore se protiv nejednakosti i za unapređenje kvaliteta poslova, kao i socijalne zaštite. Nasuprot njima, razvijene ekonomije, posebno u Evropi, kao da idu u drugom smjeru", konstatuje Mahmud. Iz ILO-a ukazuju i na brojne izazove pred Evropom i svetom na planu rada, uključujući pristojne uslove rada, nezaposlenost mladih, siromaštvo zaposlenih.

U godišnjem izvještaju Međunarodne organizacije za rad upozorava se na činjenicu da samo 50,3 odsto žena u radno aktivnom dobu zaposleno ili traži posao, dok je procenat muškaraca znatno viši – 76,7 odsto, što ukazuje na jaz od oko 26 procentnih poena.

Iznenađujuće loše rezultate, kad je riječ o učešću žena na tržištu rada, pokazala je Evropa, gdje je učešće muškaraca na tržištu rada za 14 procentnih poena veće nego žena, što je na nivou rezultata istočne Azije.

"Veliki broj ekonomski neaktivnih žena zapravo je izgubljeni potencijal, koji bi mogao da se iskoristi za ubrzavanje rasta i zaposlenosti, kao i za ublažavanje posljedica demografskih promjena i starenja populacije", ocjenjuju u ILO.