Dug država iz bivše Jugoslavije narastao sa 15,6 na 180 milijardi dolara

Države nastale nakon raspada Jugoslavije danas imaju spoljni dug veći od 180 milijardi dolara (oko 130 milijardi eura), a prije rata, odnosno 1991. godine, dug Jugoslavije ukupno je bio oko 15,6 milijardi dolara (malo više od 11 milijardi eura).

Ekonomski stručnjaci u BiH naglašavaju da to ne oslikava pravo stanje jer vrijednost američkog dolara danas nije ista kao prije 25 godina. Ali oni se slažu da je javni dug zemalja bivše Jugoslavije danas više od pet puta veći nego što je bio pred raspad zemlje kada su bile republike.

Takođe, upozoravaju da je ukupan iznos BDP-a svih šest novih država, odnosno Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Grne Gore, realno prilično isti ili nešto manji nego što je to bio 1991. godine.

"Sve te zemlje su u dužničkom ropstvu. Mi nemamo nikakve šanse da se izvučemo i servisiramo svoj javni dug. Nema ekonomske politike i koncepta koji će poslužiti da se barem malo otrgnemo od propasti. Sve ukazuje na propast BiH, jer mršavi rast od 0,2 odsto BDP-a nije dovoljan da se servisira dug. U posljednjih sedam godina rast BDP-a u BiH iznosio je svega sedam odsto, umjesto 70 odsto", kaže Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

Spoljni dug bivše Jugoslavije od oko 11 milijardi eura odlukom "Banditerove komisije" je raspoređen na način da je Srbija naslijedila 36,5 odsto ili oko četiri milijarde eura, Hrvatska je preuzela 28,5 odsto ili oko tri milijarde eura, zatim Slovenija oko 16,4 odsto ili 1,8 milijardi eura, dok je BiH imala obavezu da vrati 1,5 milijardi eura ili oko 13,2 odsto. Ubjedljivo najmanje duga preuzela je Makedonija, i to svega 621 milion eura.

Kešetović naglašava da sve države bivše Jugoslavije imaju manje ili više isti problem i da postoji samo pet načina da se riješe ogromnog spoljnog duga, a to su smanjenje kroz budžetski deficit, prodaja državne imovine, restruktuiranje duga, oprost duga ili štampanje novca i inflacija.

Ovaj profesor ističe da se samo prve dvije opcije, odnosno smanjenje duga kroz budžetski deficit i prodaja državne imovine podrazumijevaju u funkcionalnim ekonomijama, a sve druge opcije vode nas u bezizlaznu situaciju i preduzimaju se u vremenima kad društvo i ekonomija nisu funkcionalni.

Ubjedljivo najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije je Hrvatska, čiji je spoljni dug dostigao preko 54 milijarde eura, zatim slijede Slovenija sa 42 milijarde eura, Srbija sa 26 milijardi eura, Makedonija sa 5,5 milijardi eura, a na začelju liste su Bosna i Hercegovina sa 3,9 milijardi eura i Crna Gora sa 1,6 milijardi eura.

Stručnjaci se slažu i u tome da donekle samo Slovenija i Hrvatska kao punopravne članice EU, koje imaju neku sigurnost, mogu dozvoliti sebi toliki dug u odnosu na BDP jer u slučaju problema u otplati svojih obaveza, odnosno kredita na neki način mogu očekivati pomoć EU, koja je u sličnim situacijama kao što je bilo u Grčkoj, Portugalu i nekim drugim zemljma već intervenisala.

Takođe iz informacija o kretanju duga zemalja bivše Jugoslavije evidentno je da je spoljni dug svih šest država u posljednjih pet godina zabilježio enorman rast, a samo kada je u pitanju BiH, spoljni dug u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu povećan je za čak 249,2 miliona KM i trenutno iznosi oko 7,4 milijarde KM ili 3,8 milijardi eura. U odnosu na, recimo, 2007. godinu spoljni dug BiH povećan je za oko 3,5 milijardi KM.

Prema informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2013. godine, a o kojoj je nedavno raspravljano na sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH, navodi se i to da se od ukupnog spoljnog duga BiH od 7,4 milijarde KM na RS odnosi 2,6 milijardi KM, a na FBiH 4,7 milijardi KM, dok ostatak odlazi na Brčko distrikt.

Spoljni dug sada (okvirno eura)

Hrvatska - 54 milijarde

Slovenija - 42 milijarde

Srbija  - 26 milijardi

Makedonija - 5,5 milijardi

Bosna i Hercegovina - 3,8 milijardi

Crna Gora - 1,6 milijardi

Spoljni dug 1991. godine (okvirno eura)

Srbija i Crna Gora - 4,198 milijardi

Hrvatska  - 3,2 milijarde

Slovenija  - 1,8 milijardi

Bosna i Hercegovina - 1,5 milijardi

Makedonija  - 0,6 milijardi