Sumnjivo 9,55 miliona zbog utaje poreza i pranja novca

Sumnjive novčane transakcije, u iznosu od 9,55 miliona maraka prijavljene su Finansijsko-obavještajnom odjeljenju Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH u prvom ovogodišnjem polugodištu, a najveći broj slučajeva odnosi se na poresku utaju.

Navedeno je to u izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPA, u kojem su predstavljeni podaci o pranju novca i finansiranju terorističkih aktivnosti. U prvom polugodištu primljene su 184.873 prijave transakcija, u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi maraka.

"Među prijavljenim transakcijama 95 se odnosi na sumnjive u ukupnom iznosu od 9,55 miliona KM", istakli su u SIPA.

Najviše sumnjivih transakcija prijavile su banke - 74, a ostatak lizing kuće, mikrokreditne organizacije, osiguravajuća društva, pošta i drugi subjekti.

"Najveći broj prijava odnosi se na elemente poreske utaje, a slijedi sumnja u kontrolisano namještene pravne poslove i podizanje gotovine sa računa na osnovu fiktivne poslovne dokumentacije", naglasili su u SIPA.

Prijavama su obuhvaćena i gotovinska sredstva evidentirana na računima fizičkih osoba i sa njima povezanih privrednih subjekata.

"Na računima su uočene značajne sukcesivne uplate gotovine nepoznatog porijekla. Na osnovu prikupljenih podataka, na primjer o imovini i poslovnim aktivnostima, nije se moglo zaključiti da novac evidentiran na računima fizičkih osoba potiče od prihoda iz poslovnih aktivnosti ili iz drugih poznatih izvora", istakli su u SIPA.

Odjeljenje je u prvom polugodištu zatražilo od 11 država podatke o 55 fizičkih i 18 pravnih osoba. SIPA su najviše interesovala fizička lica iz Hrvatske i pravni subjekti iz Slovenije.

"Odjeljenje je zaprimilo i 15 informacija od šest država i uputilo jednu. Ove vrste informacija u sedam slučajeva povezivane su sa sumnjom na krivična djela finansiranja terorističkih aktivnosti, a ostala sa sumnjom na pranje novca. Te su informacije sadržavale podatke o 55 fizičkih i devet pravnih osoba", naveli su u SIPA.

Viši inspektor i portparol SIPA Kristina Jozić rekla je da na osnovu procjena Finansijsko-obavještajnog odjeljenja više pažnje treba posvetiti transakcijama visokog rizika koje se povezuju s trgovanjem virtuelnim novcem putem interneta.

"To je za tržište u BiH nedovoljno istražena i regulisana oblast i daje širok prostor za nove načine ulaganja novca stečenog iz nelegalnih aktivnosti. Predmet pojačanog nadzora i analize treba da budu i oblast javnih nabavki i novčane transakcije povezane sa nabavkom robe i usluga", istakla je Jozićeva.

Dodala je će predmet pojačane pažnje biti i prenos novca sa ofšor destinacija u vidu zajmova, kreditnih aranžmana i osnivačkog kapitala naročito kada postoji sumnja u stvarne vlasnike kompanija registrovanih u takozvanim poreskim rajevima.

"Nelegalna trgovina i krijumčarenje robe visoke vrijednosti takođe je značajan kanal za "prljavi" novac. Tržište luksuzne robe treba da bude pod pojačanim nadzorom", naglasila je Jozićeva.

Kao primjer je navela trgovinu zlatom, koja zbog neuređenosti ostavlja znatan prostor za manipulacije.

"Kupovina lomljenog zlata od strane organizovanih kriminalnih grupa, nelegalan prenos preko granice, krijumčarenje zlatnog nakita i dalja preprodaja i otkup zlata putem lanaca zlatara i mjenjačnica aktivnosti su kojima treba posvetiti značajnu pažnju", naglasila je Jozićeva.

Jedan od problema je i trgovina robom "na crno". Zabilježeni su slučajevi uvoza i nelegalne prodaje robe, a zarađeni novac iz BiH izvlače putem ličnih računa, koristeći kao paravan pomoć članu porodice. Ove transakcije najčešće se odnose na Kinu i uglavnom iza njih stoje vlasnici trgovina.

Najčešće manipulacije; utaja poreza, fiktivni pravni poslovi, zloupotreba šifara plaćanja, trgovina robom "na crno", trgovanje virtuelnim novcem putem interneta, mahinacije kod javnih nabavki, prenos novca sa ofšor destinacija, nelegalna trgovina i krijumčarenje luksuzne robe, trgovina zlatom.