Olimpijski bazen Otoka duguje 723.233 KM

Na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva zakazanoj za iduću srijedu pred vijećnicima će se naći informacija u vezi sa obavezama po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa u JP Olimpijski bazen Otoka i prijedlog modaliteta za njihovo izmirenje.

Kako nam je pojasnio Avdija Hasanović, direktor ovog preduzeća, radi se o dugu koji je nastao zbog neisplaćivanih doprinosa i poreza od 2011. do 2014, jer je preduzeće bilo u gubitku.

Veliko opterećenje

U ovom periodu isplaćivane su radnicima plate, ali nisu doprinosi ni porezi. Taj dug je prvobitno iznosio 476.548 KM, ali kako je vrijeme odmicalo i kako su rasle obaveze i zatezne kamate, on je došao na 723.233 KM. U novembru prošle godine sa Poreskom upravom FBiH potpisali smo sporazum o plaćanju u mjesečnim ratama i od tada mjesečno plaćamo oko 20.000 KM, govori Hasanović, te dodaje da su u prošloj godini isplaćeni svi porezi i doprinosi.

Kako je plaćanje oko 20.000 KM mjesečno poprilično veliko opterećenje za JP Olimpijski bazen Otoka, menadžment Gradu Sarajevu, kao osnivaču ovog preduzeća, predlaže tri rješenja.

U novembru prošle godine donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, po kojem se otpisuje zatezna kamata po osnovu neplaćenih obaveza po osnovu javnih prihoda ukoliko se do 31. decembra 2016. izvrši uplata cjelokupnog iznosa glavnice duga. Shodno tome, mi smo u situaciji da ako to platimo odmah, nama bi se ta dugovanja od 723.233 umanjila za 218.000 KM. Dakle, otpisane bi nam bile zatezne kamate. Zbog toga predlažemo tri rješenja. Prvo je da Grad Sarajevo izdvoji iz budžeta ili poveća osnivački ulog Grada u preduzeću od 500.000 KM kojim bismo mi izmirili ove obaveze, firmu postavili na zdrave noge i normalizovali funkcionisanje bazena.

Komercijalni kredit

Ovim bi se ostvarili izuzetno značajni efekti na tekuću likvidnost preduzeća, jer bi se otvorio prostor u novčanim tokovima od 20.000 KM na ime ušteđenih mjesečnih rata po sporazumu. Drugi koncept je da Gradsko vijeće da saglasnost za uzimanje komercijalnog kredita u banci od 500.000 KM i na taj način bi od ukupnog duga uštedjeli oko 150.000 KM. Treći model je da se ništa ne radi i da mjesečno plaćamo oko 20.000 KM, što je velika obaveza bazena koja na neki način mora uzeti danak, da li na smanjivanju plata, nekim restrikcijama i slično, pojasnio je Hasanović.

Hasanović se nada da će se na sjednici Gradskog vijeća sagledati problemi i predložena rješenja kako bi se na jednoj od narednih sjednica mogla donijeti odluka koja je najbolja za ovo preduzeće.

"Ovaj materijal na sjednicu ide u formi informacije da se vijećnici samo upoznaju sa ovim problemom. Za dalje ćemo vidjeti kako će se sve odvijati. Imamo vremena da sve dobro razmotrimo i donesemo najbolju odluku", zaključio je Hasanović.