Naftne kompanije izgubile 2.300 milijardi dolara

Stotine najvećih naftnih i gasnih kompanija registrovale su pad tržišne vrijednosti dionica za 2.300 milijardi dolara. Investitori su pretrpjeli gubitke od najmanje 150 milijardi dolara na obveznicama naftnih i gasnih kompanija, uslijed strahovanja od talasa bankrota u Sjedinjenim Američkim Državama i tržištima u usponu potaknutih padom cijena sirove nafte od ljeta 2014. godine.

Prema analizi londonskog Financial Timesa, 300 najvećih naftnih i plinskih kompanija u svijetu je, takođe, registrovalo pad tržišne vrijednosti dionica za 2.300 milijardi dolara u tom periodu, odnosno za 39 odsto od kada su cijene nafte krenule nizbrdo, prenosi Tanjug. Ovi podaci ilustruju razmjere finansijskih gubitaka koje je pad cijena nafte donio proizvođačima.

Uprkos djelomičnom oporavku cijena od januara ove godine, nafta je još u minusu od gotovo 65 odsto u odnosu na vrijednost koju je imala u junu 2014. kada su cijene bile na vrhuncu.

Gubitak od 150 milijardi dolara, koji su zabilježili investitori u obveznice naftnih kompanija, Financial Times je izračunao na osnovu podataka o cijenama 1.278 obveznica denominovanih u dolaru, evru, funti i jenu kojima se aktivno trgovalo od juna 2014. kada je cijena barela sjevernomorske nafte brent iznosila 116 dolara.

Britanski list navodi i da je zaduživanje naftnih i gasnih kompanija poraslo u posljednjih desetak godina. Njihov ukupan dug, uključujući i zajmove, gotovo je utrostručen sa 1.100 milijardi dolara iz 2006. na 3.000 milijardi dolara 2014. godine, prema podacima Banke za međunarodna poravnanja.

Rast zaduživanja

Najbrži rast zaduživanja, u odnosu na vrijednost imovine koju posjeduju, zabilježile su male, nezavisne američke kompanije nastale na talasu vađenja nafte iz škriljaca, kao i velike državne kompanije iz zemalja u usponu, poput meksičkog Pemexa, brazilskog Petrobrasa i Kineske državne naftne korporacije (CNPC). O nivou izloženosti banaka prema naftnim i gasnim kompanijama svjedoči podatak da je 20 najvećih evropskih banaka plasiralo kredite energetskim kompanijama u vrijednost približno 200 milijardi dolara, što odgovara četvrtini njihovog dioničarskog kapitala.

S druge strane, u SAD-u je 20 najvećih američkih banaka odobrilo naftašima kredite vrijedne 115 milijardi dolara, što predstavlja 11 posto njihovog dioničarskog kapitala. Banke zbog toga povećavaju rezervisanja za potencijalne gubitke na plasmanima u energetskom sektoru. Jeftinija nafta može djelovati potdsticajno na globalni rast, međutim, glavni analitičar Banke za međunarodna poravnanja Hyun Song Shin kaže da je slabljenje cijena "crnog zlata" doprinijelo previranjima na tržištima vrijednosnih papira, piše Financial Times.