Novalić: Riješiti pitanje deficita u Fondu PIO

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je sinoć u intevjuu za TV1 da je za njega trenutno najveći izazov riješiti pitanja penzionera, odnosno velikog deficita u Fondu penziono-invalidskog osiguranja (PIO) od oko 192 miliona KM i upravo tom problemu trenutno je najviše posvećen.

Najavio je da će se uskoro to pitanje riješiti, dodajući da su problemi nastali zbog neozbiljnog odnosa spram penzionog fonda u nekom prošlom vremenu, a nešto je i posljedica zakonskih rješenja koja su sada došla na naplatu.

"Kada govorimo o neozbiljnim rješenjima, mislim na povećanja u penzionom fondu koja su urađena u proteklom periodu, a koja nisu imala osnovu u prihodima", pojašnjava premijer.

Kao drugi problem naveo je usvajanje zakona koji je od nove godine stupio na snagu, a imao je odrednicu o privremenom penzioniranju s 57 godina što je za posljedicu imalo da 16.000 ljudi premjesti iz zone rada u penzionere.

Novalić je izrazio zadovoljstvo radom Federalne vlade, ali je naglasio da je potreban duži rok da bi se osjetio boljitak. Međutim, navodi da je već sada smanjen broj nezaposlenih i povećan broj zaposlenih, prema podacima Porezne uprave, oko 19.000 zaposlenih tokom 14 mjeseci.

"No, moramo priznati da nemamo ni povećanje penzija ni povećanje plata. Imamo rast BDP-a, ali potrebne su tri, četiri godine kumulacije rasta BDP-a da bi se to osjetilo", pojasnio je Novalić, izražavajući uvjerenje da će Vlada ovakvom dinamikom ispuniti dato obećanje o zapošljavanju 50.000 ljudi.

Govoreći o ispunjavanju ciljeva iz Reformske agende, Novalić je podvukao da je 17 od 61 cilja do sada ispunjeno, odnosno oko 28 posto, ocjenjujući da je to dobar tempo.

"Neki od ciljeva su vrlo teški, poput radno-pravnog zakonodavstva, a neki su naizgled lakši, ali traže duže vrijeme, poput Zakona o stečaju, Zakona o privrednim sudovima, mjere protiv parafiskalnih nameta. Oni izgledaju banalno, ali traže duže vrijeme. Za interoperabilnost "one stop shopa" treba 18 mjeseci", istaknuo je.

Federalni premijer u intervjuu za TV1 je izrazio optimizam da će pregovori sa sindikatima u vezi sa granskim ugovorima biti riješeni, smatrajući da je nepotrebno "dignuta vika oko toga".

U ovoj fazi formiranja granskih ugovora, dodaje premijer, Vlada ima vrlo ograničen posao, nadležna je samo za svoja preduzeća, a njih je sedam - telekomi, željeznice i rudnici te javna uprava, jer prema Ustavu, Vlada ima vrlo ograničene mogućnosti za, primjera radi, školstvo i zdravstvo.

Na pitanje o tome kada bi se mogla okončati priča o oporezivanju kladionica, Novalić je izrazio nadu da će i to pitanje biti brzo riješeno, jer je mišljenja da je to društveno eksponiran problem koji treba pravedno i pošteno riješiti.

"Ne vjerujem da će biti problema. Prilično je riskantno da se sada zapinje na tome. Hljeb oporezujemo sa 17 posto, a neke stvari kod kladionica nikako ne oporezujemo. To bi trebalo da bude postavljeno najmanje u istu ravan", njegov je stav.

Osvrnuo se i na kreditna zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazavši da postoje tri važne stvari zbog kojih je BiH potreban MMF. Pojašnjava da MMF sa sobom nosi budžetsku i socijalnu stabilnost i ako to BiH ima, onda kao država ima pristup Svjetskoj banci, EBRD-u, OPEK-u i drugim investicijskim institucijama, koje više ne nose stabilnost budžeta, nego investicije koje za posljedicu imaju ekonomski rast, a ekonomski rast ima za posljedicu nova zapošljavanja.

Kada je u pitanju Pismo namjere, premijer tvrdi da ni on nema zvaničnu verziju koju očekuje 21. ili 22. juna, ali na koju će biti potrebno staviti potpise cijelo Fiskalno vijeće i sve vlade, poslije čega taj dokument može postati javan.

Kazao je i da se zbog svega ovoga neće prodati telekom, no gledajući uopćeno pitanje treba li prodati telekom, Novalić kaže da je to teško društveno, socijalno i ekonomsko pitanje, zato što je ono "vještački napuhano".

"Međutim, u suštini svega toga leži ekonomska opravdanost da li i kada treba prodati telekom. Prije deset godina mogli smo ga prodati za tri milijarde i 400 miliona, a danas možemo za milijardu i 400 miliona, ali u međuvremenu je neki profit ostvaren. Kad se sve sagleda može se donijeti odluka, društveno jasna i opravdana", stav je Novalića.

U Pismu namjere upravo stoji, pojašnjava, da će se napraviti dubinska analiza oba telekoma, odnosno u njemu se ne spominje prodaja, nego samo analiza u smislu povećanja efikasnosti telekom operatera.

Potvrdio je da postoji dug državnih kompanija od dvije ili tri milijarde, jer postoje kamate i svi zavisni troškovi te je najavio da će Vlada potaknuti mjere koje će garantirati tekuće plaćanje obaveza uz maksimalno razgađanje prethodnih obaveza s mogućnošću otpisa kamata, ukoliko se vrati taj dug.

"Svima je jasno da se taj dug ne može vratiti odmah, nego možda u deset godina. Nama nije problem da strožije tretiramo sve, osim zdravstva, rudnika i željeznica. To je oko 30.000 ljudi koji ne plaćaju. No, ne možemo tako blokirati ta preduzeća jer ćemo ostati bez struje, bez liječenja ili će drugih 40.000 ljudi koji svoje robe šalju preko željeznica, također biti ugroženi", dodaje.

Zato kaže da je u ta tri segmenta pozvana Svjetska banka, odnosno da se uradi restrukturiranje, da li će se ići u zaduživanje da bi se riješilo tekuće stanje, smanjio broj uposlenih ili osiguralo odgovornije korporativno upravljanje.

Ipak, Novalić kaže da ne podržava otpis duga ukoliko nije napravljen neki materijalni napredak u smislu restrukturiranja, dodajući da je analizom utvrđeno da je u nekim zdravstvenim ustanovama riječ o prilično lošem upravljanju.

"Tamo imamo prilično veliki broj zaposlenih, sada gubimo doktore, ali dobijamo broj kroz nezdravstveno osoblje. Neko ko nam nije direktno bitan za zdravstvo, "jede" novac zdravstva. Da ne govorim o nabavci lijekova i svemu onome što ima i u Pismu namjere i u Reformskoj agendi", dodao je.

Govoreći o mehanizmu koordinacije, Novalić je naglasio da se mora prihvatiti da BiH ima državni nivo, dva entiteta, deset kantona i Brčko Distrikt i svi imaju svoju nadležnost, a sada sve to treba "oslikati" u mehanizam koordinacije da bi BiH govorimo jednim jezikom prema Evropskoj uniji.

"Republika Srpska bi htjela da bude vidljivija, a Federaciji nije do toga stalo. Gledamo da naš zadatak bude unutrašnji, a da vanjski zadatak radi država. To je jedan od problema gdje RS, usljed straha, pokušava udesiti sve da ne bi slučajno došlo do zastoja, da ne bude nevidljiva", podvlači federalni premijer.

Ipak, kaže da su ostale samo tehničke stvari.

Zaključio je da u ponedjeljak tehnička grupa završava posao, a u srijedu bi trebao biti organiziran novi sastanak premijera, zbog čega Novalić izražava uvjerenje da bi pitanje mehanizma koordinacije trebalo biti tada riješeno.