Uvozna vina i dalje draža od domaćih
Vinarije iz Republike Srpske na domaćem tržištu godišnje prodaju između 300.000 i 400.000 litara vina.
.JPG)
Niska kupovna moć potrošača i djelimična supstitucija stranih vina domaćim doveli su do pada uvoza u BiH, ali je istovremeno smanjen i izvoz ovog pića.
Iako vrhunska vina iz domaćih podruma polako pronalaze put do domaćih kupaca, uvoz vina i dalje je osam puta veći od izvoza, a zanimljivo je da je u prva četiri mjeseca primjetan trend istovremenog pada i izvoza i uvoza.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo u prvoj trećini godine uvezli vino vrijedno 7,91 milion KM, što je za 7,13 odsto manje u odnosu na isti period lani.
"Uvoz vina je opao za 606.363 KM, a BiH je najviše uvozila iz Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore", kažu u Spoljnotrgovinskoj komori.
Sa domaćeg tržišta je u isto vrijeme izvezeno vino ukupne vrijednosti 1,17 miliona KM, što je za 11,94 odsto ili 158.771 KM manje u odnosu na isti period lani. Najviše vina otišlo je u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku i Crnu Goru.
Domaće vinare još muči manjak sluha i podrške nadležnih institucija, prekomjeran uvoz i veliki broj nelegalnih vinarija koje u neuslovnim punionicama flaširaju vino sumnjivog kvaliteta. Dodatni problem je nedovoljno razvijena kultura ispijanja vina i niska kupovna moć potrošača, koji zbog tankih kućnih budžeta biraju cjenovno prihvatljivija vina.
Najveća količina uvoznih vina spada u kategoriju stonih jer domaći vinari ne nalaze interes u proizvodnji jeftinih vina, s obzirom na to da od vrhunskih zrna grožđa mogu dobiti najkvalitetnija pića koja na svjetskim smotrama osvajaju najprestižnije nagrade.
Vlasnik i direktor vinarije "Jungić" iz Čelinca Željko Jungić smatra da je smanjenje uvoza djelimično nadoknađeno domaćim vinima, ali i da se stanovništvo okreće kupovini piva, domaće rakije ili drugim jeftinijim pićima.
"Vinarije iz Republike Srpske na domaćem tržištu godišnje prodaju između 300.000 i 400.000 litara vina, a ove količine nisu dovoljne da bi se ostvarili značajniji izvozni uspjesi", kaže Jungić i dodaje da bi baš zbog prekomjernog uvoza naše vinarije trebalo prvo da pokušaju zadovoljiti domaće potrebe pa eventualne viškove izvoziti.
Direktor vinarije "Tvrdoš" Tihomir Kuduz kaže da ovi poražavajući podaci pokazuju da je BiH pogodno tlo za sva vina osim domaćih.
"Nadležne institucije bi trebalo da zaštite domaću proizvodnju kroz subvencije kako bi ona bila konkurentna i kako bi uvoz vina bio dodatno smanjen. Do tada moramo raditi na kvalitetu, podizanju novih vinograda i brendiranju regiona iz kojih potiče vino jer inostrani kupci ne znaju da je naše vino kvalitetno", kaže Kuduz i dodaje da bez ovih aktivnosti povećanje kvota za bescarinski izvoz u Evropsku uniju o kojima se ovih mjeseci mnogo govori neće imati smisla jer iz istih razloga nismo uspijevali da iskoristimo ni ranije odobrene izvozne kvote.
Uvoz vina u prva četiri mjeseca (milioni KM)
2016. 7,91
2015. 8,51
-7,13%
Izvoz vina u prva četiri mjeseca (milioni KM)
2016. 1,17
2015. 1,33
-11,94%
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
