Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Koliko se može zaraditi u Njemačkoj

21.01.2019 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Nezavisne novine

Koliko se može zaraditi u Njemačkoj

Ukoliko u Njemačkoj želite mnogo zaraditi, najbolje ćete proći kao doktor stomatologije, gdje godišnje možete računati sa zaradom od 117.000 eura neto.

Ukoliko u Njemačkoj želite mnogo zaraditi, najbolje ćete proći kao doktor stomatologije, gdje godišnje možete računati sa zaradom od 117.000 eura neto, dok kao ljekar možete zaraditi 78.000, a kao menadžer finansijskog fonda oko 75.700.

Ipak, veća je šansa da ćete u Njemačkoj raditi neka od najmanje plaćenih zanimanja, među kojima je posao sobarice u hotelu s godišnjom neto zaradom od 19.000 eura, dok ćete hiljadu eura više zaraditi u ugostiteljstvu.

Kao frizer možete računati sa 21.000 eura, konobar 22.000 eura, a ako se zaposlite u kol-centru, možete dobiti 24.000 eura godišnje, koliko mogu zaraditi radnici na kasi ili na recepciji.

Kuvar godišnje u džep može staviti oko 25.000 eura, a kao zubarski tehničar možete zaraditi oko hiljadu više. Vozač kamiona, što je posebno popularno zanimanje za državljane BiH, godišnje zaradi oko 27.000 eura neto.

Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca RS kaže za "Nezavisne" da poslodavci od vlasti očekuju da nastave sa smanjivanjem opterećenja na rad kako bi se stvorili uslovi da se povećaju plate i poboljšaju uslovi rada. Vjeruje da bi kombinacija ovih mjera mogla pomoći da se ljudi iz RS i BiH odluče da ostanu ovdje.

Govoreći o zaradama koje naši građani mogu da očekuju u Njemačkoj, Aćić je rekao da se ne treba samo fokusirati na apsolutne iznose, nego i na cijenu življenja u tim sredinama. Prema njegovim riječima, njemačka zarada od 1.200 eura neto na mjesečnom nivou ekvivalentna je neto zaradi od hiljadu maraka u RS.

"Mnogo se ovih dana govori o novom njemačkom zakonu o stranoj radnoj snazi. Mi bismo posavjetovali našim građanima da pažljivo pročitaju šta im se tim zakonom nudi. Možda će doći do zaključka da stvari nisu baš onakve kakve im se često predstavljaju", zaključio je Aćić

Takođe, njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 odsto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje životnih namirnica njih 37 odsto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 odsto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 odsto stranaca, koliko ih je u kuvarstvu i ugostiteljstvu. Među poljoprivrednicima 29 odsto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 odsto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 odsto su skladištari, a među metalskim radnicima oko 20 odsto, odnosno svaki peti je stranac.

Podaci njemačkih agencija koje se bave zapošljavanjem radnika u toj zemlji pokazuju da su najtraženija zanimanja za strance koji dolaze na rad u Njemačku IT statističar, električar i njegovatelji, a najveća šansa za dobijanje posla je u oblasti njege, gdje se do 2030. godine očekuje čak 199.000 novih radnih mjesta.

Kolika je pomama za strancima u Njemačkoj, svjedoči podatak Saveznog zavoda za zapošljavanje iz Nirnberga, da je prošle godine u toj zemlji otvoreno čak 700.000 novih radnih mjesta od kojih su pola dobili stranci, odnosno legalno zaposleni radnici bez njemačkog pasoša.

Ističu da u Njemačkoj, od ukupno 32,7 miliona radnika, trenutno legalno radi 3,6 miliona radnika sa stalnim socijalnim statusom bez njemačkog pasoša, od čega je dva miliona iz zemalja članica EU, dok su ostatak državljani zemalja koje nisu u EU. Od nedržavljana EU najviše je u Njemačkoj stalno zaposlenih Turaka, oko 530.000, dok ih je sa zapadnog Balkana 271.000, a oko 200.000 zaposlenih je azilanata, najviše iz Sirije.

Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci sa oko 400.000, Rumuni sa 310.000, pa Italijani sa 260.000.

Zanimljivost

Zanimljivo je da je u Google pretraživaču, kad je u pitanju posao u Njemačkoj, jedan od najčešćih pojmova koji se pretražuju "posao u Njemačkoj bez papira". Naime, ispred ovog pojma nalazi se "posao u Njemačkoj bez znanja njemačkog", i "posao u Minhenu". Osim ovih pojmova, izlistani su još "posao u Njemačkoj za EU nedržavljane", "posao u Berlinu" i "posao u Njemačkoj". Svi ovi pojmovi su na njemačkom jeziku, a za ostale jezike zavisi od lokalnih postavki Googlea.

GODIŠNJE NETO ZARADE (u eurima)

19.000 sobarica plus 

21.000 frizer plus 

22.000 konobar plus 

24.000 kol-centar plus 

24.000 radnici na kasi plus 

24.000 recepcioner plus 

25.000 kuvar plus 

26.000 zubarski tehničar plus 

27.000 vozač kamiona plus

doktor stomatologije električar IT kuvar njegovatelji Njemačka recepcionar Saša Aćić zarada

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

UNIJA POSLODAVACA REPUBLIKE SRPSKE

Trg Republike Srpske broj 8 78101 Banja Luka

POVEZANE VIJESTI

radnici

Privreda RS pred izazovom: Kvote za uvoz stranih radnika potrošene u rekordnom roku

radnici

19.07.2026

|TRŽIŠTE RADA

Privreda RS pred izazovom: Kvote za uvoz stranih radnika potrošene u rekordnom roku

novac

Deset firmi bez radnika u RS ostvarilo 37 miliona KM dobiti

novac

11.07.2026

|FINANSIJSKI BILANS

Deset firmi bez radnika u RS ostvarilo 37 miliona KM dobiti

radnici

Vlada Republike Srpske povećala kvote za zapošljavanje stranih radnika

radnici

27.06.2026

|TRŽIŠTE RADA

Vlada Republike Srpske povećala kvote za zapošljavanje stranih radnika

unija poslodavaca rs

Unija poslodavaca RS upozorava na ekonomski kolaps zbog prelaza Gradiška

unija poslodavaca rs

19.05.2026

|TRAŽE HITNO OTVARANJE PRELAZA

Unija poslodavaca RS upozorava na ekonomski kolaps zbog prelaza Gradiška

radnik

U RS izdato 1.059 radnih dozvola za strance: Procedure i dalje traju do šest mjeseci

radnik

28.04.2026

|INDUSTRIJA U PADU

U RS izdato 1.059 radnih dozvola za strance: Procedure i dalje traju do šest mjeseci

Rad na crno

Rad na crno i dalje problem u RS uprkos kontrolama i kaznama

Rad na crno

20.04.2026

|SIVA EKONOMIJA U RS

Rad na crno i dalje problem u RS uprkos kontrolama i kaznama

More

BiH ostaje bez radnika: Ugostitelji pred ljeto zatvaraju kuhinje i skraćuju rad

More

06.04.2026

|ODLIV RADNE SNAGE

BiH ostaje bez radnika: Ugostitelji pred ljeto zatvaraju kuhinje i skraćuju rad

prijevoznici

Ujedinjeni poslodavci protiv Vijeća ministara: Nećemo plaćati vaše greške

prijevoznici

21.03.2026

|ULTIMATUM IZ OBA ENTITETA

Ujedinjeni poslodavci protiv Vijeća ministara: Nećemo plaćati vaše greške

kamioni

Poslodavci upozoravaju vlasti: Transportna kriza prijeti privredi BiH

kamioni

14.03.2026

|PRAVILO 90/180 PRIJETI IZVOZU

Poslodavci upozoravaju vlasti: Transportna kriza prijeti privredi BiH

radnik

Skoro 4.000 radnika u RS izgubilo radnu sposobnost: Najugroženija industrija

radnik

10.03.2026

|RADNA SNAGA U PADU

Skoro 4.000 radnika u RS izgubilo radnu sposobnost: Najugroženija industrija

stecaj

Sve više zatvorenih nego otvorenih firmi: U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća

stecaj

05.02.2026

|PRITISAK NA PRIVREDU

Sve više zatvorenih nego otvorenih firmi: U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća

sjednica rs

Na budžetu RS 700 novih radnika za godinu, oko 58 svakog mjeseca

sjednica rs

16.01.2026

|DOK PRIVREDA STAGNIRA

Na budžetu RS 700 novih radnika za godinu, oko 58 svakog mjeseca

km

Poslodavci u RS prihvatili prijedlog uz olakšice od 50 KM

km

27.10.2025

|MINIMALNA PLATA

Poslodavci u RS prihvatili prijedlog uz olakšice od 50 KM

Stranci

BiH planira 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini

Stranci

19.10.2025

|STRANA RADNA SNAGA

BiH planira 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini

rezanjedrva

Kolaps javnih preduzeća u RS: Vlada bez konkretnih rezultata i rješenja

rezanjedrva

06.10.2025

|TONU U DUGOVE

Kolaps javnih preduzeća u RS: Vlada bez konkretnih rezultata i rješenja

Poslodavci RS

Dijalogom i komunikacijom: Unija poslodavaca RS o poboljšanju radnih uslova

Poslodavci RS

02.10.2025

|POSLODAVCI I RADNICI U DIJALOGU

Dijalogom i komunikacijom: Unija poslodavaca RS o poboljšanju radnih uslova

BAM

Poslodavci u Republici Srpskoj: Ekonomija ne može podnijeti rast minimalne plate

BAM

26.08.2025

|MOGUĆE POSLJEDICE

Poslodavci u Republici Srpskoj: Ekonomija ne može podnijeti rast minimalne plate

neradna nedjelja

Sindikat RS traži zabranu rada nedjeljom ili duplo veće dnevnice

neradna nedjelja

25.08.2025

|PRIJEDLOG SINDIKATA

Sindikat RS traži zabranu rada nedjeljom ili duplo veće dnevnice