Slovenija izdala prvu održivu obveznicu vrijednu milijardu eura
Sredstva iz emisije namijenjena finansiranju isključivo održivih projekata.
Slovenija je uspješno izdala prvu održivu obveznicu u kojoj su sredstva iz emisije namijenjena finansiranju isključivo održivih projekata. Dospijeće je 10 godina, a prinos do dospijeća 0,170 posto.
Kako kažu u Ministarstvu finansija, riječ je o prijelomnoj transakciji. Slovenija je prva izdala održivu obveznicu među zemljama Srednje i Istočne Europe, a druga među državama članicama EU, javlja RTV Slovenije.
Prilivi od izdanih održivih obveznica koriste se za finansiranje ekoloških i socijalnih projekata te promovisanje i razvoj domaćeg i međunarodnog tržišta zelenih, socijalnih i / ili održivih obveznica. Inače, to je finansijski instrument koji je isti kao i ostale državne obveznice.
Uspješna transakcija, u kojoj je potražnja premašila 8,4 milijarde eura, dokaz je snažnog povjerenja institucionalnih ulagača u Sloveniju, posebno u njezinu usmjerenost prema okolišu i socijalnoj tranziciji, dodalo je ministarstvo. Interes je pokazalo više od 210 investitora.
Obveznica s oznakom RS88 izdana je s kuponom od 0,125 posto uz razmak od sedam baznih bodova iznad srednjeg tečaja.
Prinos do dospijeća je 0,170 posto.
Slovenija je pozvala investitore da u ponedjeljak predstave okvir za izdavanje održivih obveznica, a dan kasnije nekima su upućeni bilateralni pozivi. Istog su dana Barclays, BNP Paribas, Credit Agricole CIB, Goldman Sachs Bank Europe, J.P. Morgan i Nova KBM dobili mandat za izdavanje obveznice i u srijedu otvorili knjigu naloga.
Među kupcima je 47,4 posto upravitelja fondova, osiguravajućih društava i penzijskih fondova, 35,3 posto banaka, 7,8 posto fondova rizičnog kapitala i 7,5 posto središnjih banaka i službenih institucija. Geografski, 28,3 posto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švicarske, 20 posto iz Velike Britanije i Irske, 11,9 posto iz Francuske i zemalja Beneluksa, 11,6 posto iz Slovenije, 9,2 posto iz Skandinavije, 8,6 posto iz Italije, 5,9 posto iz ostatka Europa, 4,3 posto s Pirenejskog poluotoka i 0,2 posto s Bliskog istoka.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
