Globalni pad dionica: Investitori prate efekte američkih carina

U četvrtak ujutro zabilježen je pad cijena dionica na evropskim berzama, nastavak silaznog trenda koji je dan ranije zabilježen i na Wall Streetu. Investitori s nestrpljenjem očekuju nove ekonomske pokazatelje koji bi mogli otkriti koliko je nedavno uvođenje američkih carina utjecalo na ekonomsku aktivnost u Evropi.

Indeks vodećih evropskih dionica STOXX 600 bio je u 9:30 u minusu za 0,6 posto. U isto vrijeme, londonski FTSE indeks oslabio je za 0,47 posto i pao na 8.745 poena. Frankfurtski DAX zabilježio je pad od 0,58 posto, spustivši se na 23.980 poena, dok je pariški CAC izgubio 0,60 posto, dosegnuvši nivo od 7.860 poena.

Ključni fokus investitora danas je na objavi PMI indeksa poslovne aktivnosti za april, kako u eurozoni, tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Azijska tržišta također u padu

Ni azijske berze nisu ostale imune na negativna kretanja – MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u minusu 0,6 posto, nakon što je danima bio na najvišem nivou u proteklih sedam mjeseci. Pad vrijednosti dionica zabilježen je na tržištima u Šangaju, Hong Kongu, Tokiju, Seulu i Sydneyju, krećući se između 0,2 i 1,4 posto.

Wall Street pod pritiskom porasta prinosa na obveznice

Na Wall Streetu je u srijedu došlo do značajnog pada svih glavnih indeksa. Dow Jones je izgubio 1,9 posto, S&P 500 pao je za 1,6 posto, dok je Nasdaq oslabio 1,4 posto.

Naime, prinosi na dugoročne obveznice dostigli su najviše nivoe u posljednjih 18 mjeseci. Slaba potražnja na aukciji 20-godišnjih obveznica u vrijednosti od 16 milijardi dolara dodatno je zabrinula tržišta.

Rejting SAD-a pod pritiskom rasta duga i fiskalne politike

Agencije za kreditni rejting već su smanjile ocjenu za SAD, upozoravajući na daljnji rast državnog duga, koji trenutno iznosi oko 36.200 milijardi dolara. Prema procjenama, dug bi mogao porasti za dodatnih 3.000 do 5.000 milijardi u narednoj deceniji, ukoliko Kongres odobri poresku reformu koju predlaže predsjednik Donald Trump.

Premda bi smanjenje poreza moglo stimulisati potrošnju i ekonomski rast, ono bi također povećalo budžetski deficit i zaduženje države, osim ako se paralelno ne sprovede značajno smanjenje državne potrošnje. Međutim, implementacija ovog segmenta Trumpove agende suočava se s brojnim izazovima i, prema dostupnim analizama, nije dovoljno razrađena.