Zaduživanje FBiH na Londonskoj berzi: Admir Čavalić upozorava na tri ključna problema

Federacija Bosne i Hercegovine planira do kraja 2025. godine emitovati evroobveznice na Londonskoj berzi, u iznosu između 300 i 350 miliona eura. Ova odluka, prema saopćenju Vlade FBiH, donesena je s ciljem proširenja baze investitora i osiguranja sredstava za finansiranje entitetskog budžeta za 2025. godinu.

U planu je izdavanje obveznica s rokom dospijeća između pet i deset godina, a Vlada poručuje da se radi o strateškom potezu koji treba ojačati fiskalnu stabilnost. Ipak, detaljnije informacije iz Vlade se zasad ne otkrivaju – proces je u toku i zvanični komentari će uslijediti nakon njegove finalizacije.

Podijeljene reakcije: Strateški korak ili fiskalni rizik?

Dok vlasti ovaj potez predstavljaju kao nužan i racionalan način za osiguranje budžetske stabilnosti, iz opozicije i među ekonomskim analitičarima javljaju se ozbiljna upozorenja. Među njima je i Admir Čavalić, predsjednik Komisije za finansije i budžet Parlamenta FBiH, koji već dvije godine upozorava na mogućnost ovog zaduživanja i potencijalne posljedice za građane.

Čavalić: "Planirano još 2023, a ignorisani smo kao populisti"

U javnoj objavi, Čavalić podsjeća da je još početkom 2023. godine, nakon dobijanja kreditnog rejtinga za FBiH (koji je koštao 150.000 KM), bilo jasno da se priprema teren za međunarodno zaduživanje. Kako navodi, ta mjera nije bila slučajna, već direktno povezana s izlaskom na inostrana tržišta kapitala – konkretno Londonsku berzu, po uzoru na entitet RS koji je to već ranije učinio.

Iako 2024. godine nije došlo do realizacije plana zbog pravne prepreke – potrebe za potvrdom sa državnog nivoa prema Zakonu o dugu – Vlada FBiH je nastavila s pripremama.

Fiskalni pritisci, tvrdi Čavalić, su tada premošćeni mjerama koje su predstavljene kao socijalno osjetljive, poput povećanja minimalne plate i pojačanih inspekcija, dok je u stvarnosti to bilo "pokrivanje budžetskih rupa transferom sredstava iz realnog u javni sektor".

Usvajanjem Zakona o dugu uklonjena posljednja prepreka

Kako bi omogućila izlazak na međunarodno tržište, Vlada FBiH je po hitnom postupku usvojila Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama, što je, prema Čavaliću, bila "posljednja barijera" za emitovanje obveznica. Iako je pokušao zaustaviti njegovo donošenje, zakon je usvojen zahvaljujući minimalnoj većini od 50 glasova u Parlamentu.

Tri ključna pitanja za vlasti: Zašto, kako i po koju cijenu?

Čavalić postavlja tri konkretna pitanja koja, kako tvrdi, direktno dotiču sve poreske obveznike u Federaciji BiH:

• Zašto se ne koristi domaće tržište?

Domaći bankarski i osiguravateljski sektor, kao i pojedinci, već su ranije pokazali visok interes za ulaganje u obveznice FBiH.

• Zašto nije prihvaćen aranžman sa MMF-om pod povoljnijim uslovima?

Odgovor, prema Čavaliću, leži u činjenici da MMF insistira na konkretnim reformama, dok je izlazak na Londonsku berzu politički pogodniji za populističke poruke.

• Zašto se uopće zadužujemo i kakav je benefit za građane?

Iako se kao razlog navodi finansiranje budžeta, Čavalić upozorava da se građani u krajevima poput Krajine, Tuzlanskog kantona i drugih dijelova FBiH i dalje suočavaju s infrastrukturnim nerazvijenostima, bez jasnih naznaka da će nova sredstva doprinijeti lokalnom razvoju.

Zaduženje nije iznenađenje – već dio višegodišnjeg plana

"Ovo nije došlo tek tako iz vedra neba. Radi se o projektu koji je planiran najmanje dvije godine. Građani imaju pravo da znaju zašto, kako i pod kojim uslovima se njihova država zadužuje – i ko će taj dug vraćati", zaključio je Čavalić.