Na svjetskim burzama, prošle godine, porasle su cijene dionica u prosjeku više od 20 posto, cijena zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala više od devet posto, a cijene nafte oko 20 posto.
Premda rast najvećih svjetskih gospodarstava nije bio impresivan i unatoč carinama koje je Washington uveo na sav uvoz u SAD, burzovni indeksi lani su snažno porasli.
MSCI indeks svih svjetskih burzi, koji uključuje dionice više od 2.500 kompanija, porastao je 21 posto i krajem godine dosegnuo rekordnu razinu od 1.024 boda.
Na Wall Streetu, Dow Jones indeks porastao je oko 13 posto, S&P 500 oko 16,4 posto, a Nasdaq 20,4 posto.
U aprilu je S&P 500 bio na rubu tržišta jer je pao gotovo 20 posto ispod svoje rekordne razine, nakon što je predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD.
To je uzdrmalo burze zbog zabrinutosti ulagača o mogućem trgovinskom ratu između SAD-a, Kine i Europske unije.
Od maja pa do kraja godine indeksi su snažno rasli, dijelom zahvaljujući euforiji oko razvoja umjetne inteligencije, što je najviše podiglo cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor pokazuje nestabilnost zbog zabrinutosti da su cijene dionica previsoke, a dugovi kompanija veliki.
Podršku burzi pružilo je smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke, koja je od septembra do decembra tri puta smanjila kamate za po 0,25 postotnih bodova, čime je nastavila vladavinu "bikova" na tržištu.
Europske burze lani su također snažno rasle. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao je 16,6 posto, dosegnuvši rekordnih više od 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks s gotovo 50 posto, zatim talijanski FTSE MIB s 31,5 posto, njemački DAX s 23 posto, londonski FTSE s 22 posto, a pariški CAC zabilježio je 10,5 posto rasta.
Najveći dobitnik bio je financijski sektor (67 posto), dok je obrambeni sektor porastao 56,5 posto zbog planiranih ulaganja u naoružanje.
Azijski MSCI indeks porastao je 27 posto, najviše od 2017. Južnokorejski Kospi skočio je 76 posto, šangajski indeks 18 posto, hongkonški 28 posto, a japanski Nikkei 26 posto.
Na valutnim tržištima dolar je pao 9,4 posto prema košarici valuta, dok je cijena eura porasla 13,4 posto, dosegnuvši 1,1735 dolara. Tečaj dolara prema japanskoj valuti ostao je stabilan, oko 156,50 jena.
Cijene nafte pale su oko 20 posto zbog povećane proizvodnje OPEC-a i slabije potražnje, dok je cijena barela na londonskom tržištu iznosila 60,85 dolara, a na američkom 57,42 dolara.
Cijena zlata porasla je oko 64 posto, najveći godišnji skok od 1979., dok je cijena srebra skočila gotovo 150 posto, što predstavlja rekord u povijesti.
