al
Da li je državi u interesu imati nisku cijenu nafte?

Kolumna

Da li je državi u interesu imati nisku cijenu nafte?

09.05.2018. 09:34 / Piše: Faruk Hadžić za Akta.ba

Svjedoci smo da se posljednjih dana desilo novo poskupljenje nafte i naftnih derivata u BiH i to treće od februara ove godine, kada je uslijedilo prvo poskupljenje uzrokovano uvođenjem novih akciza na gorivo. Ukupno, litar goriva je poskupio i do 40 feninga po litri!

Više cijene goriva ne utiču samo na kućni budžet kroz skuplji prevoz. Obzirom da nafta predstavlja značajan input u proizvodnji mnogih proizvoda i usluga, poput poljoprivrednih proizvoda, poskupljenjem nafte dolazi i do lančanog rasta cijena drugih proizvoda, što povećava potrošačku korpu. Sa druge strane, plate su u najboljem slučaju iste.

Kada sve ove stvari znamo, postavlja se pitanje zašto državi nije u interesu instrumentima koje ima na raspolaganju, uticati na cijenu nafte i naftnih derivate?

Da bi odgovorio na ovo pitanje, trebamo vidjeti koliko kao država trošimo godišnje nafte. Prema podacima Agencije za statistiku, godišnje se potroši oko 1,7 miliona tona nafte u BiH. Obzirom da je nafta primjer robe čija je potražnja savšeno neelastična, a to znači, da rast cijene nafte, neće pratiti pad potražnje, kada god dođe do rasta cijene nafte, država će imati veću korist.

Potrošnja goriva (t)

Cijena po litri (KM)

Prikupljeni PDV prije poskupljenja (KM)

Prikupljeni PDV poslije poskupljenja (KM)

Razlika (KM)

 1,700,000.00

1.9

2.3

 549,100,000.00

 664,700,000.00

 115,600,000.00

 
 

Rast cijena za 40 feninga, na godišnjem nivou, samo po osnovu prikupljenog PDV-a državi donosi dodatnih 115 miliona KM prihoda!

Ovdje ustvari leži i suština cjelokupne problematike. Državi nije u interesu imati nižu cijenu nafte, jer što cijena više raste, više se prikupi PDV-a, koji se onda može koristiti za finansiranje raznih budžetskih potreba.

Ipak, najveću štetu u ovom slučaju imaju krajnji potrošači. Povećanjem cijena, uz iste plate, opast će kupovna moć za neke druge segmente, tj. doći će do pada potrošnje, tako da će stanovništvo kupovati samo ono što je zaista neophodno, poput hrane, što može ugroziti radna mjesta u nekim drugim segmentima naše ekonomije.

U ovoj priči oko povećanja cijena nafte, jedini teret podnosi stanovništvo. Državu i distributere baš briga.

Tekst pripremio: mr.sc. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Komentare i analize možete pratiti i na društvenim mrežama:

FACEBOOK: https://www.facebook.com/hadzicfaruk

TWITTER: https://twitter.com/faruk_hadzic

LINKEDIN: https://www.linkedin.com/in/hadzicfaruk

 

PODIJELI:

TAGOVI:

Faruk Hadžić

nafta

država

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kolumna