Marijo Pejić, direktor BKC-a Sarajevo - Čuvar hrvatske kulture i tradicije

29.02.2012. 12:16 / Izvor: eKapija.ba
Marijo Pejić, direktor BKC-a Sarajevo - Čuvar hrvatske kulture i tradicije

Mr.sc. Marijo Pejić od decembra/prosinca 2011. godine obnaša dužnost direktora Bosanskog kulturnog centra (BKC) Sarajevo.

Rođen je 6.7.1977. godine u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Studirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i stekao zvanje profesor sociologije. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju na Odsjeku za žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu- naučna oblast komunikologija-odnosi s javnostima- obranio je znanstvenu tezu i stekao akademsku titulu magistar znanosti. Završio je Školu demokratskog upravljanja, u organizaciji "National Democratic Institute for international affairs" (NDI).

Kao novinar i urednik surađivao je s listovima "Oslobođenje", "Hrvatska riječ", "Domovina" i "Stećak", a kao glasnogovornik i promotor bio je angažiran u HKD "Napredak" te je obnašao dužnosti člana Središnje Uprave HKD "Napredak" i direktora "Napretkove" radio postaje "Vrhbosna". U Udruzi za kulturne djelatnosti i promocije "Libertas"-Sarajevo bio je angažiran kao organizator i producent.

Autor, scenarist, promotor i producent je više od dvije stotine različitih kulturno-zabavnih programa (Međunarodni festival dječje pjesme "Lino-Fest"-Sarajevo, Smotra božićnih pjesama, narodnih igara i običaja "Kao nekad pred Božić" - Sarajevo, koncerti klasične i zabavne glazbe, teatarski programi, programi za djecu, modno-glazbeni performansi,večeri poezije, promocije knjiga i književne večeri...), surađujući s uglednim umjetnicima i izvođačima iz regije ( Tereza Kesovija, Krunoslav Slabinac, Krunoslav Cigoj, Gertruda Munitić, "Novi Fosili", Rajko Dujmić, Zorica Kondža, Vera Svoboda, Goran Karan, "Crvena Jabuka", Minja Subota, "Tutti frutti band", Matko Jelavić, Petar Grašo, Ibrica Jusić, "Stijene", Nina Badrić, "Latino", Davor Radolfi, Meri Cetinić, Ivo Pattiera, Matija Vuica i mnogi drugi).

Dobitnik je priznanja za očuvanje hrvatske tradicije i kulture (Udruga hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava BiH, 2006. godine), priznanja za očuvanje božićne tradicije i produkciju novih božićnih pjesama (Udruga estradnih i slobodnih umjetnika BiH, 2007. godine), priznanja za doprinos afirmaciji stvaralaštva u oblasti dječje glazbe i scenskog pokreta i estetsko-etičkom odgoju djece ( Udruga estradnih i slobodnih umjetnika BiH, 2008. godine) i priznanja za intenziviranje međunarodne suradnje u oblasti dječjeg stvaralaštva ( Međunarodni dječji festival u Kikindi, 2011.godine).

Član je Društva novinara BiH i Programskog savjeta Upravnog odbora Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. U tvrtki MGH Sarajevo bio je uposlen kao izvršni direktor, a trenutno obnaša dužnost direktora Javne ustanove Bosanski kulturni centar Sarajevo.

Organizirao je i mnogobrojne projekate iz oblasti socijalne politike, prilikom čega je surađivao sa različitim institucijama i humanitarnim organizacijama. Autor je nekoliko znanstvenih knjiga. 2006. godine objavio je knjigu iz oblasti sociologije obitelji i sociologije religije pod nazivom "Poimanje obitelji u vrijednosno - normativnim sustavima židovstva, kršćanstva i islama“, a 2008. godine knjigu iz oblasti sociologije vojske i rata pod nazivom "HVO Sarajevo". Koautor je knjige iz oblasti ekonomske sociologije pod nazivom "Financijsko izvještavanje nevladinih organizacija" (2008.) te stručnog priručnika iz oblasti komunikologije "Svako dijete ima pravo" (2010.). Objavio je i brojne stručne priloge i prikaze, koje je prezentirao na promocijama knjiga i nosača zvuka, okruglim stolovima i konferencijama.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti