Hedina Tahirović Sijerčić, književnica i bh. koordinatorica za Rome: Ponosna na porijeklo

Hedina Tahirović Sijerčić je romska književnica i prevoditeljica koja ponosno ističe svoje porijeklo, bori se za prava Roma i razbijanje predrasuda o njima te se zalaže za obrazovanje ove najveće manjinske grupe u BiH. Tahirović-Sijerčić je ujedno i autorica prvog romskog rječnika te nekoliko drugih knjiga koje predstavljaju veoma bitno svjetsko književno naslijeđe za Rome.

Hedina Tahirović - Sijerčić je nekoliko godina uoči rata na RTV Sarajevo uređivala i vodila emisije na romskom jeziku. Diplomirana žurnalistkinja, koja je završila i Pedagoški fakultet (sada je na postdiplomskom), sada je državna koordinatorica za Rome s radnim mjestom u zgradi na Marindvoru.

Odatle do Gorice, gdje je rođena, i gdje i sada žive mnogi njoj bliski ljudi, nema ni desetak minuta laganog hoda. Kako se to nekada desi u životu. Makar obišli pola svijeta, a Hedina jeste, izgleda kao da se nismo ni makli.

Učenje bez kraja

"Nikad neću zaboraviti pomoć mojih kolega i kolegica sa RTV-a, svi su me nečem naučili. Pokojni Bato Zurovac, naprimjer... Bila sam radoznala, puna pitanja, ali sam se i plašila ponekad da ih izgovorim, a on me je hrabrio. Sjećam se i Harisa Kulenovića, koji je prepoznao moju sklonost ka dokumentarnom izražaju", govori Tahirović - Sijerčić, autorica nekoliko knjiga. Za početak rada na autobiografskoj Noveli I veliku zahvalnost duguje Safeti Obhođaš:

"Studirale smo zajedno i kada sam preselila u Njemačku, naiđem slučajno na nju, već afirmisanu u svijetu književnosti i, kao i mnogi Bosanci i Hercegovci, puno cjenjeniju vani nego ovdje. Njena mi je podrška tada možda bila presudna", govori Tahirović - Sijerčić. Na opasku kako je lijepo što ne zaboravlja one koji su joj bili oslonac, kaže: "Učenje nisu samo diplome, titule, to je put kojim kruži neiscrpna energija. Svi se njome ogrijemo i okoristimo, i ona spoji sve nas koji je prigrlimo. Znati primati i znati odašiljati znanje i dobrotu, ne cijepati dlake na sto dijelova, uvijek je blagodat života."

Novelu I je napisala na engleskom i predstavila na sajmu knjige u Sarajevu. Autorica otkriva da je njena velika želja bila Romima, i ne samo njima, za ovogodišnji Dan Roma, pokloniti nastavak. No, nisu se tome ispriječili noćni sati u kojima Hedina jedino uhvati vrijeme za pisanje. Mogli bismo sada, naravno, o dramatičnoj situaciji u bh. izdavaštvu, iako, za Hedinu, glavni krivac nije nikad siromaštvo materije, nego siromaštvo duha. Pa i kada je u pitanju borba za očuvanje romskog identiteta: "To nije nešto zakovano, ne trpi površnost. Vrijeme nije ničiji saveznik", upozorava Hedina, koja je priredila i rječnike, bosansko-romski i romsko-bosanski, ali i englesko-romski i romsko-engleski. Fascinirana činjenicom da se Romi razumiju ma otkud dolazili, nastojala je i sama nešto učiniti da se ne utope sasvim u druge kulture, zaboravljajući maternji jezik, često ga se i stideći: "Uvijek me pogodi okretanje glave od kolijevke u kojoj nas je mati ljuljala. A naša kolijevka je puna čarobnih prizora života."

Jedna riječ na romskom

Hedina koristi svaku priliku da makar riječ kaže na romskom jeziku javno. Kakve reakcije izazove? Kaže, najveće nerazumijevanje doživjela je upravo od Roma, ali nas moli da promijenimo temu, uzdišući: "Ako sami sebe ne cijenimo, uzaludno je i sto Dekada Roma."

Šta je ova donijela Romima?

"Stavila nas je u središte brojnih događaja, konferencija, plenuma, pokrenula je lavinu, ali kako ne primijetiti da su od ogromnih sredstava utrošenih u integraciju naše nacionalne manjine najmanje koristi imali sami Romi, govori Hedina, napominjući da je BiH, prema poznavaocima općih romskih (ne)prilika, najviše u regiji učinila posljednjih godina oko stambenog zbrinjavanja Roma".

No, dodaje, to je opet samo jedan crijep na imaginarnom zajedničkom krovu:

"Ali, Dekada je ponegdje i pojačala razdvojenost između Roma i neroma, otvorila je flašu iz koje su izletjeli nacizmi, šovinizmi... Pogledajte Francusku, Italiju, Rumuniju, Njemačku. Koliko je bilo protesta protiv Roma, paljevina njihove imovine. Nisam veliki optimista ni za ono što nosi budućnost. Vrtimo se začaranom krugu", govori Tahirović - Sijerčić, od koje čujemo o projektu švajcarskog Caritasa i švajcarske ambasade u BiH.

Cilj je 60 nastavnika, sociologa, pedagoga, ali i roditelja neromske djece podučiti o kulturi, tradiciji, aktuelnom trenutku Roma: "Kreću i kursevi učenja romskog jezika u nekoliko škola. No, ovo mora postati dio sistema, dio svijesti cijeloga društva", kazuje Tahirović - Sijerčić, koja je prije nekoliko dana od Sarajevske zime dobila još jedno od (brojnih) priznanja. Radosna je, ali bi radije o svom snu, da o Romima predaje na univerzitetu. Inače, Hedina sada živi u Sarajevu sama. Njena porodica je u Njemačkoj: jedan sin je menadžer u Fiatu, drugi majstor za elektroniku u Opelu, muž, porodica starijeg sina, pa i unuka, mala Ella... U zemlji u kojoj se svi kunu u ustavnu ravnopravnost Roma, čak ni ova sjajna žena nema stalan posao.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"