Ismar Šabović: Čovjek sa poduzetničkim nervom

Bosna i Hercegovina ima svoje uspješne ljude, o njima se malo govori, ali oni negdje u sjeni prave sjajne i zavidne rezultate. Jedan od njih je i Ismar Šabović direktor kompanije Geomet koja se već neko vrijeme pokušava odgonetnuti stroge bh. procedure i pokrenuti proizvodnju u rudniku u Olovu.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Šabović kaže kako svako može biti uspješan, ali je potrebno dosta odricanja i napornog rada, kako u poslovnom tako i u privatnom životu.

REALINI SEKTOR

"Nažalost, za razliku od ostatka Evrope, naša država definitivno ne olakšava mladim ljudima da postanu uspješni. Kod nas se osim rada i truda cijeni još jedna vrlina, a to je dobra 'štela'. Međutim, i mladi ljudi u BiH se definitivno uče od osnovne škole, pa kroz srednju školu i fakultet, da je najbitnije dobiti posao u državnoj firmi, tj. biti 'na budžetu'. Samim tim dosta mladih ljudi, kada diplomiraju, ne žele se zaposliti u privatnom sektoru, i da svojim trudom i radom zarade za život te da na taj način napreduju u karijeri", kaže Šabović, koji je zahvaljujući putovanjima i prilici da se obrazuje u SAD i u BiH, te  radi u međunarodnom okruženju a opet u našoj sredini, gradio neku svoju ideju šta želi raditi i davno shvatio da ima i taj poduzetnički nerv.

Kaže kako njegovom temperamentu više leži realni sektor u kojem se uvijek nađe način da se nagradi nečiji trud i rad. U ovom sektoru rezultati su vidljivi i mjerljivi više nego bilo gdje drugo.

Šabović po prirodi voli izazove, pa često, je i birao poslove koji su od njega tražili maksimalan angažman, nakon čega je znao uživati i u rezultatima rada.

Slijedeći tu svoju sklonost ka velikim izazovima, na poziciju direktora Rudnika olova u Olovu je stigao početkom 2014. godine. Tada je ovo bio jedan veliki start-up projekat, sa samo jedan uposlenikom, a sada je preko trideset zaposlenih.

IZAZOV

"Veliki mi je izazov voditi jednu ovakvu investiciju, naročito u sektoru u kojem do sada nisam radio. Moja očekivanja od ove investicije bi trebala biti kao i svakog građanina Olova ali i BiH, a to su nova radna mjesta, nove prilike za mlade, lokalni ekonomski razvoj, itd. Međutim, dosta toga ne zavisi on nas samih zbog čega gradimo i odnose sa lokalnim i drugim nivoima vlasti pokušavajući ovo predstaviti kao investiciju za buduće generacije, kao nešto što treba da bude pokretač razvoja u općini Olovo. Nadamo se da će svi koji na bilo koji način učestvuju u ovom procesu biti naši partneri u otvaranju prvog rudnika poslije rata u FBiH", kaže Šabović, smatrajući da čovjek uvijek mora biti pozitivan, razmišljati pozitivno, i dobre stvari će se desiti.

Kada se vrati u neke mlađe dane sjeti se i čezne za bezbrižnim djetinjstvom u bivšoj SFRJ. Tada nije bilo ovakvih problema s kojima se danas susrećemo. Priča kako je bilo dosta bolje i jednostavnije za život, ljudi se nisu brinuli za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, bezbjednost...

"Danas smo svjedoci da je bezbjedosna situacija najgora od završetka rata, veliki broj mladih napušta BiH u potrazi za boljim životom, sve je veći broj siromašnih u našoj državi, a sve više političara sa enormno velikim platama. Želim da svojim djelovanjem i u biznisu učestvujem u nekim pozitivnim promjenama kako bi i moje dijete imalo nešto lijepo da se sjeća iz ovog vremena u kojem danas živimo", ističe Šabović.

 

OTAC PRAVNIK, MAMA DOKTORICA Na kraju razgovora Ismar je za Akta.ba otkrio i nekoliko informacija iz svog privatnog života. Rođen je 1979. godine u Prištini. Potiče iz porodice u kojoj se uvijek cijenilo znanje i trud. Njegov otac je diplomirani pravnik, mama doktorica, a mlađa sestra psiholog. Oženjen je i prije četiri mjeseca je postao otac jednog dječaka. Ima oko 15 godina radnog iskustva od kojih je otprilike 10 na visokim menadžerskim funkcijama. Srednju školu i fakultet je završio u SAD-u. Diplomirao je na New York University u maju 2000. godine, nakon čega s se vratio u BiH. Magistrirao je na Univerzitetu u Sarajevu 2003. godine, na Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije a trenutno je doktorant na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. Prvo radno iskustvo je stekao 2001. godine, te je prvi dio svog radnog vijeka radio u stranim organizacijama, nakon čega prelazi u privatni sektor. Njegov grad snova pored Bosne i Hercegovine je New York gdje je prove dobar dio mladosti, potom Barcelona. Između mora i planine uvijek bira more.

E. Kokor