Astronomi otkrili galaksiju bez tamne materije
Riječ je o iznimnom otkriću jer se smatra da bi galaksije trebale sadržavati više tamne nego obične materije.
Astronomi su, na svoje veliko iznenađenje, otkrili galaksiju koja gotovo da nema tamne materije, nevidljivog i zagonetnog "kostura" za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta "ljepila" koje pomaže u formiranju galaksija.
Ovo otkriće je "izazov postojećim teorijama o nastanku galaksija", istaknuo je Pieter van Dokkum s Univerziteta Yale, u Sjedinjenim Državama, glavni autor studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.
Spomenuta galaksija nazvana NGC 1052-DF2, ili kraće DF2, udaljena je od Zemlje 65 miliona svjetlosnih godina i pripada skupini ultradifuznih galaksija iznimno male gustoće. Veća je od Mliječnog puta, naše galaksije, a ima 250 puta manje zvijezda.
"Riječ je o iznimnom otkriću jer se smatra da bi galaksije trebale sadržavati više tamne nego obične materije", ističe institut za astronomiju i astrofiziku Dunlap pri univerzitetu u Torontu čiji su istraživači sudjelovali u izradi studije.
Obična materija (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaksija čini tek pet posto svemira.
Tamna materija, koja je i danas jedna od najvećih zagonetki savremene astrofizike, čini više od 25 posto svemira.
Ona je nevidljiva i može se otkriti samo na temelju njezina gravitacijskog djelovanja na druga tijela u svemiru. Naučnici misle da ona galaksijama daje dodatnu masu, što stvara "višak" gravitacije koji omogućuje galaksijama da se ne raspadnu.
Naučnici su dosad smatrali da "sve galaksije imaju tamnu materiju. Ovako velika galaksija morala bi imati trideset puta više tamne nego obične materije", rekao je za AFP Roberto Abraham s univerziteta u Torontu, javlja Hina.
"Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne materije. To ne bi smjelo biti moguće", dodao je.
DF2 je otkriven pomoću originalnog optičkog teleskopa nazvanog Dragonfly (Vilin konjic). Konstruirali su ga Pieter van Dokkum i Roberto Abraham. Postavljen je u Arizoni i ima 48 leća.
Njime se mogu promatrati svemirska tijela veoma slabog sjaja. Zahvaljujući tome je i mogao otkriti ultradifuzne galaksije.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
