Zemaljski muzej bilježi veći broj posjeta

Povećan broj turista tokom ljetnih mjeseci u Sarajevu odrazio se i na broj pojedinačnih posjeta Zemaljskom muzeju BiH, koji je ove sezone  znatno viši u odnosu na prethodne godine, potvrdio je Feni direktor te muzejske institucije Mirsad Sijarić.

Najvećim dijelom je riječ o stranim turistima, prvenstveno iz arapskih zemalja, a ono što ih najviše privlači u Zemaljskom muzeju BiH su Botanička bašta, kao i Etnološko odjeljenje, dok je najmlađima iz bilo koje zemlje da dolaze najinteresantnije Odjeljenje prirodnih nauka.

- Imamo u prosjeku oko 200 posjetilaca dnevno u zadnje vrijeme, što je za ljetni period značajna promjena u odnosu na prethodne godine, kada je zabilježeno mnogo manje posjeta. No, u svakom slučaju to nije nešto čime smo zadovoljni jer je očigledno da Zemaljski muzej, a vjerujem i ostale kulturne institucije, nisu dovoljno atraktivni za strane posjetioce, s obzirom na to da se oni najviše interesuju za rat i socijalističku prošlost zemlje - istaknuo je Sijarić.

Pod muzejskim krovom u toku su građevinski radovi na obnovi prostorije za Hagadu, jevrejski rukopisno-oslikani kodeks nastao u drugoj polovini 14. stoljeća na području sjeverne Španije, jedan od neprocjenjivih muzejskih eksponata. Očekuje se da će radovi biti završeni do početka septembra, a uslijedit će postavljanje izložbe unutar obnovljenog prostora te bi ona službeno trebala biti otvorena u oktobru.

- Hagada trenutno nije izložena za javnost jer ne možemo obezbijediti sigurnosne uslove za to. Pohranjena je u sef koji je sakriven, a gotovo nijedan uposlenik muzeja ne zna gdje se nalazi, jer ne želimo ništa prepuštati riziku. Uskoro će biti izložena u puno boljim uslovima i sa većom sigurnošću nego ranije, a taj aspekt je dignut za oko 30 posto, dok će knjiga i sa konzervatorskog i restauratorskog aspekta biti bolje zaštićena nego što je bio slučaj do sada. Nabavljen je potpuno novi sef u kojem se Hagada nalazi i on treba uskoro da bude instaliran, čime će biti izbjegnuta prečesta fizička manipulacija knjigom - ustvrdio je on.

Projekat finansira Republika Francuska, a za implementaciju je zadužen UNESCO. U obnovljenoj sobi, osim Sarajevske hagade, nalazit će se i nekoliko vrijednih predmeta iz srednjovjekovne zbirke Zemaljskog muzeja BiH poput dijela plašta Tvrtka I Kotromanića, te povelje i dokumenti koji predstavljaju kulturni diverzitet BiH, njegovan vijekovima na ovdašnjem tlu.

Jedan od najkompleksnijih projekata Muzeja čija je realizacija u toku je obnova dijela zgrade za arheologiju gdje je smješten Odsjek za prahistoriju, sa prijeratnom najznačajnijom izložbom Zemaljskog muzeja - riječ je o najvećoj stalnoj postavci u Bosni i Hercegovini koja broji oko 70.000 predmeta.

Sijarić podvlači da su u toku građevinski radovi na obnovi cijelog ulaznog istočnog krila zgrade arheologije za šta je sredstava obezbijedila Ambasada SAD-a. Dio je završen, a preostali radovi bi trebali biti završeni u toku naredne godine.

Paralelno se radi i na pripremi artefakata za izložbu, što se realizira isključivo iz vlastitih sredstava Muzeja.

- Ušli smo u taj projekt smatrajući da je to jedan od najvećih prioriteta Zemaljskog muzeja BiH. Angažovan je i tim iz vana koji nam pomaže u tom procesu, jer je potrebno obraditi oko 70.000 predmeta. To vuče čitav niz problema, jer je riječ o skupom i zahtjevnom projektu koji nije rađen praktično od 1992. godine, od kada niko nije vidio taj materijal. Eksponati zahtijevaju obnovu prostorije i nabavku novih vitrina, osvjetljenja i niz drugih segmenata - naglasio je.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH se nada da će u periodu od šest mjeseci do godinu dana konkretni rezultati biti vidljivi.