Preporuka eKapije: Fojnica - nekad raj za avanturiste, danas središte zdravstvenog turizma

Mali gradić u Bosni kao što je Fojnica već je od pamtivijeka poznat po termalnim kapacitetima i zlatu. Ako još uvijek niste posjetili grad, koji je nekada za avanturiste, zbog zlata predstavljao neodoljiv izazov, a danas, zbog ljekovitoski termalnih voda, predstavlja idelanu destinaciju zdravstvenog turizma, možete tu priliku iskoristiti ovog ljeta.

Smatra se da je Fojnica bilo glavno sjedište Ilira. U vrijeme rimske vladavine grad je naglo dobio na važnosti radi bogatih nalazišta zlata. Zanatstvo i trgovina su bili razvijeni i prije dolaska Osmanlija u gradovima poput Kozograda, Zvonigrada i Kastela koji su se nalazili na području današnje Fojnice i njene okoline.

Pretpostavlja se da se tvrđava Kozograd nalazila se na obroncima Zec planine i te da je sagrađena najkasnije početkom 15. stoljeća, te da su se u njoj dubrovački rudari skrivali zajedno sa svojim blagom od osvajačkih trupa.

Zvonigrad je vrlo vjerojatno prapovijesno naselje u kome su rudari tražili utočište. Kasteli je privremeno bio utočište franjevcima za vrijeme turskog pohoda na Bosnu. Sva tri grada danas se nalaze u ruševinama.

(Prokoško jezero)

Inaće, Fojnica se kao grad prvi put spominje 1365. godine kada su ovamo došli njemački i dubrovački rudari kako bi eksploatirali ovo područje bogato željeznom rudom. Krajem 15. stoljeća nakon turskog prodora Fojnica je brojala 329 obitelji. U isto vrijeme grad Mostar koji je sad 20 puta veći od Fojnice, brojao je samo 19 kuća.

Postala je prepoznatljiva i po svojoj banji, čija je ljekovitost ispitivana još krajem XIX stoljeća. Tijekom godina gajeći tradiciju eksploatiranja mineralne vode, fojnički kraj je prepoznat kao važno mjesto zdravstvenog turizma, u okviru kojeg djeluje, moderno opremljen rehabilitacijski i rekreacijski centri Reumal i Aquareumal.

Među najznačajnijim kulturno-povijesnim spomenicima bitno je spomenuti prvu džamiju Atik, koja je izgrađena 1551. godine. U kulturno-povijesnom naslijeđu značajno mjesto zauzimaju i tri tekije nakšibendijskog reda.

Tu je i Franjevački samostan nadaleko poznat po svojoj biblioteci i muzeju, u kojima se čuva oko 40 000 knjiga iz svih oblasti svjetske i religiozne literature, a posebno vrijedne su inkunabule, njih trinaest, te fojnički grbovnik Fojnički koji je jedan od najpoznatijih zbornika grbova u seriji ilirske heraldike.

(Slapovi Kozice)

U danima turskog osvajanja Bosne, bosanski franjevci u Fojnici odigrali su vrlo značajnu ulogu, kada je sultan Mehmed II Fatih, kao garanciju za miran život i slobodu potpisao "Ahdnamu", najznačajniji dokument iz tog perioda, kojim garantuj slobode, lična imovinska prava domaćem stanovništvu, što predstavlja jedan od najstarijih dokumenata o pravima na europskim prostorima. O postojanju i djelovanju bosanske crkve svjedoči veliki broj nekropola sa stećcima.

U blizini Fojnice nalazi se i Prokoško jezero udaljeno 18 kilometara makadamskim putem od grada, koje se nalazi na planini Vranici. Jezero je ledničkog tipa i u njega se uliva nekoliko potoka sa čistom izvorskom vodom. Popularno je izletište Fojničana i stanovnika okolnih gradova.

Osim Prokoškog jezera, jedan od prirodnih dragulja Fojnice su u slapovi Kozice, koji je inače slabo poznato odredište. Slapovi su visine od 5-20 metara i predstavljaju pravo prirodno čudo.

D.Kozina