
Foto: Snow Forecast
09.02.2026 |
Pauza / TURIZAM I GASTRO
Izvor: Tanjug
Cijene skijanja u italijanskim Alpima rastu i do 40% zbog ZOI Milanu i Kortini. Sedmodnevni odmor dostiže i 3.000 eura.
Skijanje u italijanskim Alpima, uoči i tokom Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini, sve više poprima obilježja luksuza dostupnog ograničenom krugu ljudi, piše njemački "Tageschau".
Posjetioci koji planiraju boravak u mjestima poput Predaca, u dolini Val di Fijeme, suočavaju se s osjetnim rastom cijena smještaja, ski-paseva i dodatnih usluga. Na to već duže upozoravaju i lokalni stanovnici te udruženja za zaštitu potrošača, navodeći da su poskupljenja dijelom povezana sa špekulacijama uoči Olimpijade.
Koliko zimski odmor u ovom dijelu Italije zaista košta pokazuje primjer jedne porodice iz šire okoline Rima. Za šest noćenja s polupansionom u hotelu platili su oko 1.500 eura, ali su se ukupni troškovi ubrzo znatno povećali. Samo ručak u planinskim restoranima iznosio je oko 80 eura dnevno za porodicu, dok su časovi skijanja za djecu koštali približno 240 eura po djetetu. Iznajmljivanje skijaške opreme dodatno je opteretilo budžet, sa oko 100 eura po osobi.
Kada se tome pribroje troškovi prevoza i ski-paseva, ukupna cijena sedmodnevnog boravka dostiže oko 3.000 eura. Posebno se izdvajaju cijene ski-karata - dnevni ski-pas u glavnoj sezoni košta 71 euro, dok ni u slabijem periodu ne pada ispod 64 eura.
Italijanska potrošačka udruženja navode da su cijene ski-paseva u posljednje četiri godine porasle za oko 40 posto. Predsjednik udruženja Asutenti, Gabrijele Meluco, smatra da takav rast nije opravdan, jer je inflacija u Italiji stabilna već dvije godine, a energetska kriza, na koju se skijaška industrija često poziva, prema njegovim riječima, odavno je završena.
Zbog ovakvog trenda, sve veći broj porodica zaključuje da skijanje više nije masovno dostupan sport. Iako roditelji ističu spremnost da ulažu u aktivnosti svoje djece, priznaju da su ovakvi troškovi izvan domašaja mnogih domaćinstava. Skijanje se, u tom smislu, sve češće opisuje kao elitna aktivnost namijenjena onima s iznadprosječnim primanjima.
S druge strane, upravljači ski-centara odbacuju optužbe o špekulacijama, ističući da su skijališta danas složeni, visokotehnološki sistemi. Prema njihovim navodima, savremene gondole, kompleksna infrastruktura i intenzivna upotreba vještačkog zasnježavanja značajno povećavaju operativne troškove.
Tokom olimpijskog perioda, cijene hotela i privatnog smještaja porasle su i do 20 posto u odnosu na novogodišnje praznike, koji inače predstavljaju vrhunac sezone. Vlasnici smještaja takav rast pravdaju značajem velikog sportskog događaja, ali posljedice osjeća i lokalno stanovništvo. Pojedini radnici i prosvjetni djelatnici navode da su imali problema s pronalaskom dugoročnog smještaja, jer su iznajmljivači radije čekali goste spremne da plate više tokom Olimpijade.
Sve to ponovo otvara pitanje dugoročnog uticaja Zimskih olimpijskih igara na dostupnost zimskih sportova, ali i na svakodnevni život lokalnih zajednica. Iako organizatori naglašavaju ekonomske benefite i međunarodnu promociju regije, rast cijena i pritisak na tržište nekretnina pokazuju da teret velikih sportskih manifestacija često snose upravo oni koji u tim sredinama žive i rade tokom cijele godine, prenosi Tanjug.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.