
16.04.2013 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Blic
Prvu veću plantažu aronije u BiH podigla je porodica Mihajlović u Čelincu. Plantaža se prostire se na 3,5 hektara, a broji 6.500 sadnica.

Aronija melanokarpe nero, a u narodu poznata kao sibirska borovnica, neobična je biljka: može da preživi sibirsku zimu, ali je suša uništava. Otporna je na razne insekte, ali više od svega ova čarobna bobica predstavlja kako mnogi kažu, biljku budućnosti.
Prvu veću plantažu aronije u BiH podigla je porodica Mihajlović u Čelincu. Plantaža je zasijana u okviru preduzeća Mediteran Inox i prostire se na 3,5 hektara, a broji 6.500 sadnica.
Aronija je biljka koja se lako uzgaja, ali zahtjeva redovno okopavanje, prihranu pomoću humsala i potvrdu da se uzgajaju bez pesticida. Ova biljka podnosi hladnoću i do -40 stepeni, ali ne podnosi sušu. Otporna je na razne insekte i nije joj potrebno hemijsko tretiranje, jer se sama izbori s lisnim ušima koje je napadau u fazi vegetacije i izbijanja mladih izdanaka - kažu Mihajlovići.
Aronija se, dodaju oni, s pravom može nazvati biljkom budućnosti ili čarobnom bobicom, jer je buđenjem svijesti o zdravoj prehrani uzgojena kao ekološki zdrava bobica. Svrstana je među najzdravije zdravstveno-prehramene namirnice zbog toga što posjeduje najveći antioksidativni kapacitet.
Ljekovita svojstva ove čudesne biljke potvrđuje i njen sastav u kome se nalaze velike količine biofenola, tanina, katehina, flavonida, antocijanina, folne kiseline, vitamina A, C (kojeg ima 8-10 puta više nego u južnom voću). A u aroniji se nalazi i vitamin B2, B6, B9, E i veoma rijedak vitamin P, kao i betakaroten, kalijum, kalcijum, željezo, mangan, molibden, jod i fosfor. Proglašena je najjačim antioksidansom na svijetu – rekli su Mihajlovići.
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Prava vrijednost i ljekovitost ove biljke prepoznata je tek u istočnoj Evropi, gdje se počela plantažno uzgajati poslije černobilske katastrofe zato što je jedina preživjela radijaciju Černobila. Bobicama ove biljke ublažavani su bolovi nastradalih u nuklearnoj katastrofi – pričaju Mihajlovići.
Aronija je listopadni grm koji raste i do 2,5 metara. Krajem aprila i početkom maja se okiti bijelim cvijetovima koji privlače pčele, a med od aronije spada u najljekovitiju vrstu meda.
Listovi su joj tamnocrvene boje koji u jesen dobijaju jarkocrvenu boju, tako da aronija spada i u veoma dekorativnu biljku. Kao takva osvojila je prvu nagradu kao dekorativna biljka Kraljevskog dvora u Engleskoj – kažu Mihajlovići.
Plod aronije je pogodan za sokove, jogurte, kompote, marmelade, džemove, likere, rakije i visokokvalitetno crveno vino. Može se koristiti kao sirova, sušena i zaleđena. Koristi se plod, kora i list, tako da cijela biljka ima ljekovita svojstva.
Blagotvorno djeluje i pomaže kod antioksidativnog dejstva na slobodne radikale, sprečavanja starenja zdravih ćelija, regulacije holesterola u krvi, smanjenja šećera, zaustavljanja i smanjenja rasta tumora.
Aronija spriječava izazivanje moždanog udara, srčanog udara i tromboze, pojačava snagu kapilara i ostalih krvnih i limfnih sudova, detoksikaciju, vezivanje teških metala u organizmu i pomaže da se oni izbace – ističu Mihajlovići.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.