U FBiH sve manje slučajeva tuberkuloze zahvaljujući boljoj dijagnostici i liječenju

Tuberkuloza (TB) predstavlja zarazno oboljenje koje uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Iako se najčešće razvija u plućima, može zahvatiti i druge dijelove organizma, uključujući limfne čvorove, kosti, bubrege ili mozak.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode da se ova bolest u Federaciji kontinuirano prati putem epidemiološkog nadzora.

"Tuberkuloza je bolest koja je stalno prisutna u našoj populaciji, ali se posljednjih godina javlja rjeđe nego ranije. U posljednjim godinama bilježi se pad učestalosti tuberkuloze, to se može povezati s unaprjeđenjem dijagnostike i liječenja, ali i s boljim životnim standardom i uvjetima života stanovništva. Najveći broj oboljelih registrira se u starijim dobnim skupinama, posebno kod osoba starijih od 65 godina", navode za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, na Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.

Kako ističu iz Zavoda, pravovremeno otkrivanje bolesti ima ključnu ulogu jer omogućava brzo započinjanje terapije i smanjuje rizik od daljnjeg širenja infekcije. Liječenje se provodi kombinacijom antibiotika koja traje najmanje šest mjeseci, a u određenim slučajevima i duže. Tokom terapije neophodno je redovno uzimati propisane lijekove, dolaziti na kontrole i završiti kompletan terapijski proces, s obzirom na to da prekid liječenja može dovesti do razvoja rezistentnih oblika bolesti koji su znatno teži za tretman.

"Mjere prevencije tuberkuloze uključuju rano prepoznavanje simptoma i javljanje liječniku, pravovremenu dijagnostiku i liječenje, praćenje kontakata oboljelih osoba, poboljšanje životnih i stambenih uslova te jačanje imunološkog sistema i općeg zdravlja", ističu iz Zavoda.

Tuberkuloza se prenosi kapljičnim putem, odnosno putem zraka, kada osoba s aktivnim oblikom plućne tuberkuloze kašlje, kiše, govori ili pljuje. Tada se bakterije oslobađaju u okolinu, a osobe koje se nalaze u blizini mogu ih udahnuti, pri čemu je za infekciju ponekad dovoljan i vrlo mali broj bakterija.

Među najčešćim simptomima aktivne plućne tuberkuloze izdvajaju se dugotrajan kašalj koji traje duže od dvije do tri sedmice, iskašljavanje sluzi ili krvi, bol u prsima, povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, slabost, umor i smanjen apetit.

Stručnjaci također upozoravaju na postojanje latentnog oblika tuberkuloze, kada je osoba zaražena, ali ne pokazuje simptome niti prenosi bolest na druge.

Dijagnoza se postavlja kombinacijom više metoda, uključujući rendgensko snimanje pluća, mikrobiološku analizu sputuma (iskašljaja), molekularne testove, kožni tuberkulinski test ili IGRA test.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se s ciljem jačanja svijesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i adekvatnog liječenja ove bolesti. Ovaj datum, 24. mart, vezan je za 1882. godinu kada je njemački naučnik Robert Koch objavio otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu, čime su postavljeni temelji za njeno razumijevanje, dijagnostiku i liječenje.

Prema globalnim podacima, svake godine oko 10 miliona ljudi oboli od tuberkuloze. Iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti i izliječiti, godišnje od nje umre približno 1,5 miliona osoba, što je čini jednim od vodećih uzroka smrtnosti među zaraznim bolestima u svijetu.