WWF: Ove srijede ulazimo u ekološki dug

Već 2. augusta, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrži su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.

Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja septembra (mjereno 1997. godine) na 2. augusta ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih.

Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.

Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u oktobru prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.

"Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva", ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Prema posljednjim podacima, Bosna i Herzegovina troši resurse 1,98 planeta. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (1,69 gha), obradive površine (0,66 gha), šumski proizvodi (0,53 gha), ribolovna (0,02 gha) i naseljena područja (0,02 gha) te pašnjaci (0,3 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 1,69 gha.

Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekokloškog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.

GFN s gotovo 30 partnera širom svijeta potiče pojedince da podupru #movethedate akciju osobnim angažmanom. To uključuje zabavno i informativno učenje o raznim metodama kojima se kroz svakodnevne aktivnosti može smanjiti osobni ekološki otisak. Na internetskim stranicama Dana ekološkog duga nalazi se i kalkulator ekološkog otiska kojim se može izračunati koliko prirodnih resursa troši svaki pojedinac te kada je baš vaš Dan ekološkog duga.