
27.01.2022 |
Digitalni kutak
Izvor: Akta.ba
Preduzeća bježe od dugoročnog planiranja u korist kratkoročnih rezultata, a neizvjesnost je često izgovor.
Preduzeća nalaze veliku nelagodu u neizvjesnosti. Neizvjesnost u globalnoj ekonomiji, neizvjesnost na kreditnim tržištima, neizvjesnost kako će novi propisi utjecati na poslovanje, neizvjesnost o tome što konkurenti rade i neizvjesnost o tome kako će nova tehnologija utjecati na poslovanje i sl.
Iz Imel-a donose zaključak je da neizvjesnost dovodi do kratkoročnog fokusa. Preduzeća bježe od dugoročnog planiranja u korist kratkoročnih rezultata, a neizvjesnost je često izgovor.
Neuspjeh u strateškom planiranju pet godina u budućnost može završiti uništavanjem vrijednosti. Problem koji treba riješiti je, dakle, uravnotežiti potrebu za kratkoročnim fokusom sa potrebom za informisanošću i dugoročnim planiranjem.
Tempo promjena se ubrzava. Naročito tempo tehnološkog poboljšanja koji eksponencijalno raste. Problem koji treba riješiti je razviti dugoročnu tehnološku strategiju. Nedostatak sofisticiranih pristupa prikupljanju informacija, analizi i razvoju jedinstvenog uvida mnoge firme ostavlja u nepovoljnom položaju.
Globalna privreda postaje sve više povezana, stvarajući mnogo veću i raznolikiju populaciju kupaca i dobavljača. Problem je kako razviti bolju sposobnost razmišljanja o sistemima tako da možete dizajnirati svoje poslovne modele, procese, proizvode i usluge na način koji smanjuje nepotrebnu složenost.
Npr. zbog neizvjesnosti u potražnji, firme imaju manje zalihe nego ikad. Istodobno, nesigurnost u opskrbi, potaknuta divljim promjenama cijena roba, očito povećanje poremećaja povezanih s vremenom i sve veća konkurencija za sirovine čini planiranje opskrbnog lanca izazovnijim nego ikad.
Problem koji treba riješiti je razviti strategiju opskrbnog lanca koja ne samo da osigurava najniže troškove, već i minimizira rizik od poremećaja u lancu opskrbe.
Mala i srednja poduzeća, zahvaljujući svojoj brojnosti i specifičnostima, smatraju se nositeljima privrednog razvoja u svijetu. U Evropskoj uniji postoji malo više od 20 miliona malih i srednjih preduzeća.
U Bosni i Hercegovini također po svojoj brojnosti dominiraju mala i srednja poduzeća. No, za razliku od Evropske unije, Bosna i Hercegovina nije razvila adekvatne legislativne, regulatorne, tehničke i finansijske mjere podrške za mala i srednja preduzeća. Navedeno je posebno došlo do izražaja tokom pandemije izazvane korona virusom, ostavljajući za sobom nesagledive posljedice na zdravlje ljudi kao i cjelokupan zdravstveni sistem i privredu širom svijeta.
Problem koji treba riješiti je nositi se s ovom brdom informacija i dokumenata, a zatim ih pretvoriti u vrijedno znanje. Savremeno poslovanje podrazumijeva sve veću količinu dokumenata. Posljednje statistike pokazuju da se godišnje broj dokumenata duplira, a da svaki zaposlenik gubi najmanje 2 sata dnevno, zbog nesređene ili neažurirane dokumentacije, te da se i pored toga svaki četrnaesti dokument izgubi.
Upravljanje poslovnim informacijama i dokumentima predstavlja izazovan zadatak.
Menadžeri u preduzeću „skaču“ sa jednog požara na drugi, ovisno o tome koji njihovi rukovoditelji pokušavaju ugasiti, a u mnogim slučajevima je brzo promjenjivo poslovno okruženje ono što rasplamsava te požare.
Dakle, koji problem treba riješiti? Prihvatiti činjenicu da su strateško razmišljanje i rješavanje problema ključ uspješnog poslovanja. Adekvatni informacioni sistemi će omogućiti menadžeru firme da dobije kvalitetan uvid u poslovanje firme, napravi dobar plan za naredni period i donese odluke u pravo vrijeme.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.