Šta sve traže kompanije iz BiH u zemljama bivše SFRJ kao svoju imovinu

22.10.2011. 08:32 / Izvor: eKapija.ba
Šta sve traže kompanije iz BiH u zemljama bivše SFRJ kao svoju imovinu

U pet republika nekadašnje SFRJ, sada samostalnih država (Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori) samo 20 kompanija iz Federacije Bosne i Hercegovine potražuje ukupno čak 248 stvari tih preduzeća, koje se procjenjuju na više stotina miliona KM. Najviše tih stvari, njih 196, evidentirano je u Hrvatskoj, Srbiji 43, po četiri u Sloveniji i Crnoj Gori te jedna u Makedoniji, piše Infokom.

Ko šta traži

Kada su u pitanju kompanije iz FBiH, samo Željeznice FBiH su iskazale potraživanja 129 nekretnina, od kojih su tri odmarališta,a ostalih 126 radi se o mostovima, tunelima, skretnicama,čatrnjama i staničnim zgradama na Unskoj pruzi i pruzi od Gabele Polja do Ploča (sve u Republici Hrvatskoj). Željeznice FBiHu svojoj pasivnoj bilanci iskazale su i pokretne stvari (ukupno 283 stvari).

Radi se o vagonima i lokomotivama koje su se zateklena prostoru bivše SFRJ, od kojih je i jedna kompozicija voza koja se nalazila na remontu u Zrenjaninu (Republika Srbija).

Kompanija Agrokomerc d.d. Velika Kladuša potražuje ukupno 38 stvari i to 29 u Hrvatskoj, šest u Srbiji te po jednu uSloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji. Za Rudnik mrkog uglja Breza evidentirano je potraživanje 16 stvari, sve u Hrvatskoj, a za Fabriku duhana Sarajevo i KTK Visoko po 12. Naime, FDS ih u Srbiji ima osam, Hrvatskoj tri, a Sloveniji jednu, dok je za KTK Visoko navedeno da se svih 12 nalaze u Srbiji, dok je u Hrvatskoj evidentirano i da je formirano preduzeće na imovini ove bh. kompanije.

Za Sarajevo osiguranje evidentirano je 11 stvari koje se nalaze na prostorima nekadašnje SFRJ, i to devet u Srbiji i po jedna u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Javno preduzeće Elektroprivreda d.d. Sarajevo ima devet stvari koje potražuje, i to sedam u Hrvatskoj, a dvije u Crnoj Gori. Prema evidenciji po tri stvari potražuju kompanije Rudnik mrkog uglja Tuzla (dvije u Srbiji i jedna u Hrvatskoj) i Merkur d.d. Mostar (sve tri u Hrvatskoj).

Utvrđeno je i potraživanje, i to po dvije stvari, preduzeća Hepok d.d. Mostar (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj), Rudnik mrkog uglja Đurđevik – Živinice (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj),Rudnik mrkog uglja Banovići (jedna u Sloveniji i jedna u Hrvatskoj – radi se o suvlasništvu na Hotelu Đuro Salaj, Gradac) te Šipad export-import d.d. Sarajevo (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj – Luka Šibenik).

Po jednu stvar prema evidenciji potražuju kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo (Srbija), Fabrika duhana Mostar (Hrvatska),Hidrogradnja d.d. Sarajevo (Hrvatska), Rudnik mrkog uglja Kakanj (Hrvatska), Pretis d.d. Vogošća (Unis – Pretis Nis d.o.o, Srbija), Zrak Holding d.d. Sarajevo (Srbija) te Željezara Zenica d.o.o. Zenica (Slovenija – udio u studentskom domu u Ljubljani).

Sve ove stvari preduzeća evidentirala je Agencija za privatizaciju u FBiH. Naime, u skladu sa članom 35(a) Zakona o početnoj bilanci stanja preduzeće i banaka (Službene novine Federacije BiH, br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09) Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH formirala je i vodi Centralni registar stvari, prava i obaveza iz pasivne podbilance. Agencija je za povrat imovine iskazane u pasivnoj podbilanci zaključila ugovore o zastupanju sa advokatima u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.

Novčana potraživanja

Kada su u pitanju prava – potraživanja (deblokirana i naplaćenapotraživanja), evidentirano je da se radi o potraživanjima preduzeća iz oblasti namjenske i nenamjenske industrije koja su iskazana u pasivnoj podbilanci u skladu sa propisima o privatizaciji u Federaciji BiH. Iznos sredstava naplaćenih iz pasivne podbilance je 5.964.074,96 USD (Odluka o prijenosu sredstava iz pasivne podbilance, broj: 05-19-5170/05 od 21. Decembra 2005. godine koju je donio Upravni odbor Agencije za privatizaciju

Federacije BiH) i odnose se na preduzeća sa područja Federacije BiH, u skladu sa članom 20. Zakona o početnoj bilanci stanja preduzeća i banaka.

Odlukom o prijenosu sredstava pasivne podbilance sa Escrow računa VM broj: 169/06 od 31. augusta 2006. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine raspodijelilo je i prenijelo sredstva u iznos od 5.964.864,96 USD, a koja se odnose na preduzeća sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH, izuzev sredstava koja se odnose na Famos Holding Sarajevo i FAST a.d. Istočno Sarajevo u iznosu od 563.198,90 USD.

Novčana sredstva su naplaćena u 2007. godini, a raspored je izvršila Vlada Federacije BiH u skladu sa Uredbom o načinu korištenja naplaćenih novčanih sredstva iz pasivne podbilance preduzeća i banaka (Službene novine Federacije BiH, broj 63/06).

Irački dug

Što se tiče usaglašenih i naplaćenih potraživanja temeljem iračkog duga, stanje je sljedeće. Nakon potpisivanja Aneksa I Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa (26. novembra 2010. godine) i sudskog poravnanja (32.P.953/2010) od 29. Novembra 2010. godine pred Privrednim sudom u Beogradu o isplati novčanih sredstava temeljem iračkog duga, na poseban račun Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH 1. decembra 2010. godine uplaćen je iznos od 41.447.591,95 USD.

Novčana sredstva u iznosu od 407.409,57 USD ostala su na posebnom depozitnom računu J.P. SDPR – Yugimport Beograd, sve do razrješenja problema nastalih u vezi sa swift porukom Thai Military

Bank Public Company Limited od 16. oktobra 2010. Godine kojom se aktivira kontra garancija br. 1868 izdata od Narodne banke Jugoslavije – Vojni servis, te je u toku postupak u cilju naplate ovog iznosa.

Vlada Federacije BiH Odlukom o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivne podbilance V. broj: 851/2010 od 2. Decembra 2010. godine (Službene novine Federacije BiH, broj 84/10) raspodijelilaje novčana sredstva:

  • iznos od 14.986.339,96 KM privrednom društvuEnergoinvest d.d. Sarajevo, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH V. broj: 143/09 od 18. februara 2009. Godine (Službene novine Federacije BiH, broj 13/09);
  • iznos od 43.000.000,00 KM na račun Federalnog zavoda PIO/MIO na ime pokrića neisplaćenih obaveza prema Federalnom zavodu PIO/MIO, u skladu sa Uredbom o načinu korištenja naplaćenih novčanih sredstava iz pasivne podbilance preduzeća i banaka (Službene novine Federacije BiH, broj 63/06);
  • preostali iznos Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH.

Obveznice

Polovinom 2006. godine Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH inicirala je pokretanje aktivnosti prema Jubmes banci a.d. iz Beograda radi naplate potraživanja temeljem civilnih poslova (izvođenja građevinskih radova i izvoza roba u Irak u razdoblju od 1984. do 1990. godine). Jubmes banka a.d. Beograd je tokom 2005. godine kod Ureda za usaglašavanje iračkog duga blagovremeno registrirala i usaglasila sva komercijalna potraživanja pa tako i potraživanja preduzeća iz Federacije Bosne i Hercegovine, bez konsultacija sa preduzećima.

Potraživanja su u skladu sa uvjetima Pariskog kluba restrukturirana (obračun i pripis kamate za period od 1990. do 31. decembra 2005. godine, otpis 80 % tako formiranih potraživanja, konverzija

neotpisanih 20% potraživanja u nove obveznice Republike Irak, čija glavnica dospijeva u 16 jednakih polugodišnjih rata od 2020. do 2028. godine, pri čemu se kamata po stopi od 5,8% obračunava i plaća vlasnicima obveznica polugodišnje).

Jubmes banka a.d. Beograd se direktno obraćala preduzećima na području Federacije BiH koja su imala potraživanja temeljem civilnih poslova, te onima koji su dokazali pravni kontinuitet prenijela obveznice.

Za preduzeća PZ Integra Sarajevo,DD Bitas Sarajevo, UPI Sarajevo i Šipad d.d. Sarajevo,koja nemaju pravnog sljednika, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o davanju ovlasti za prenos obveznica Republike Irak na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH V. broj: 186/2009 od 12. marta 2009. godine. Jubmes banka a.d. Beograd i Agencija za privatizaciju u FBiH potpisale su Ugovor o regulisanju međusobnih odnosa br. 05-19-590-3/09 od 17. juna 2009. godine, te Aneks ugovora od 4. augusta 2009. godine. Na skrbnički račun Agencije 8. septembra 2009. godine izvršen je prijenos obveznica Republike Irak u nominalnom iznosu od 960.000,00 USD.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti