Industrija oružja u BiH: U 2010. izvezli vojnu opremu vrijednu 40 milijuna dolara

24.12.2010. 11:03 / Izvor: Lider poslovni tjednik
Industrija oružja u BiH: U 2010. izvezli vojnu opremu vrijednu 40 milijuna dolara

Prije rata namjenska je proizvodnja u BiH proizvodila sve, od šljema do vojnih aviona, ali tvornicama nakon ratnih razaranja zbog poslijeratnog nemara države i privatizacijskih pljački prijeti gašenje. Međutim, unatoč problemima mnogo izvoze.

Prijeratna namjenska industrija u Bosni i Hercegovini proizvodila je gotovo svu vojnu opremu, od šljemova do vojnih aviona. U proizvodnji te opreme bilo je zaposleno više od 40.000 radnika, a vrijednost godišnjeg izvoza mjerila se milijardama dolara. Danas je, međutim, ta industrija gotovo pred gašenjem jer država, koja je i dalje većinska vlasnica preostalih tvornica, nema nikakvu strategiju njihova daljeg razvoja i opstanka na tržištu iako mnogi tvrde da unatoč svemu ta privredna grana može vratiti dobar dio prijeratnih pozicija.

Nezaposleni kapaciteti

Tomu u prilog ide i podatak da je stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta samo 10 posto i da je i u tim uvjetima ove godine ostvaren izvoz vrijedan 40 milijuna dolara. Emin Bajramović, sekretar Grupacije namjenske proizvodnje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ističe da je poslovanje u toj industriji jako složeno. Nije, naime, bilo dovoljno narudžbi za namjensku industriju, a nije dovoljno ni obrtnih sredstava da bi se ona mogla pokrenuti u skladu s kapacitetima kojima raspolaže.

"Stupanj iskorištenosti kapaciteta u namjenskoj industriji mogao bi biti i veći kad bi ta grana privrede bila bolje organizirana kao što je u Srbiji i Hrvatskoj, u kojima iza tih tvrtki stoji država sa svim svojim resursima, materijalnim, ali i npr. diplomatskim", kaže Bajramović. Predsjedatelj Grupacije namjenske proizvodnje Zijad Fazlagić tvrdi da je namjenska industrija jedna od najprofitabilnijih grana u privredi, a najveći proizvođači i izvoznici oružja u svijetu na tom području ostvaruju visoku zaposlenost i profitabilnost.

"Među mjerama koje treba provesti radi daljnjeg opstanka i razvoja te industrije jesu izrada i dopuna zakonske regulative, rješavanje dugova i socijalne problematike te problema prijeratnih potraživanja, daljnja privatizacija, investiranje u to područje. Prije svega, treba analizirati sve tvornice i zadržati perspektivne tehnologije", istaknuo je Fazlagić. Posljednji pokušaj države, konkretno Vlade Federacije BiH, da barem na neki način popravi poslovanje tih poduzeća završio je neslavno jer nije bilo novca da se završi započeti projekt. Ideja je bila da se osam poduzeća namjenske industrije, koliko ih još radi u FBiH, ujedini u koncern. Na razini koncerna bile bi djelatnosti marketinga i prodaje, a tvrtke na svim ostalim područjima nastavile bi poslovati kao posebne pravne osobe. To je nakon dugotrajnih izmjena zakona kojim je to regulirano na kraju napravljeno formiranjem tvrtke pod nazivom Unis Gruop. Međutim, drugi dio tog plana nije realiziran iako je mnogo važniji jer je podrazumijevao dokapitalizaciju i ubrizgavanje svježeg obrtnog kapitala u sva ta poduzeća.

Uloga fondova

Dodatnim ulaganjem Vlada Federacije BiH namjeravala je ne samo osigurati potreban novac za investicije i veću proizvodnju nego natjerati i investicijske fondove, koji u mnogim poduzećima imaju znatne udjele, da i oni ulažu novac u njih. Ako u toj situaciji fondovi ne bi pratili ulaganja države, izgubili bi znatan dio vlasništva. Međutim, budući da su izostala ulaganja države, ni fondovi nisu pokazali bilo kakav interes za investiranje. Tako je vlasnička struktura ostala ista, a tvrtke nisu došle do svježeg novca. Uz to propala je i namjera da se ta poduzeća kreditno pomognu sredstvima Razvojne banke FBiH, koja je ostala nijema na zahtjeve tih poduzeća za kreditnu potporu. Komercijalne banke svakako nisu zainteresirane za ulaganja u taj sektor, zbog čega je njihova nelikvidnost dosegnula kritičnu točku.

Sve to pratila je i stranačka bitka za raspodjelu direktorskih fotelja u tim tvrtkama koja je dovela do toga da gotovo nijedna od njih nema stalnu upravu, nego se na njihovu čelu stalno smjenjuju raznorazni vršitelji dužnosti! Zbog svega toga otprilike 2.500 radnika tih kompanija i dalje više nema nego što ima plaću, a golem su problem i tisuće godina nedokupljenog staža te brojne tužbe podnesene zbog toga, što često blokira račun. Nedavno naplaćen 41 milijun dolara iračkog duga koji su uglavnom zaradile upravo te tvrtke napokon bi trebao riješiti problem nedokupljenog staža, ali od države se i dalje očekuje da konačno odluči hoće li i na koji način investirati u razvoj proizvodnje i nabavu modernije tehnologije.

Sporne odgovornosti

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić podsjećana to da to ministarstvo nema direktne ingerencije nad namjenskom industrijom, ali može joj ponuditi upotrebljiva iskustva.

"Ministarstvo obrane ključan je instrument suradnje u namjenskoj industriji u većini svjetskih zemalja, što nije slučaj s BiH, ali to ne znači da mi ne prihvaćamo svaku vrstu komunikacije u sferi namjenske industrije sa svim ministarstvima obrane u svijetu. Država je ključan kupac proizvoda namjenske industrije, ali i regulator uvjeta u kojima ona djeluje, tako da mora prepoznati da će od namjenske industrije dobiti onoliko koliko u nju ulaže, odnosno kakve joj uvjete stvori za rad", istaknuo je Cikotić.I dok su u Federaciji BiH vlasti barem pokušale nešto napraviti, u Republici Srpskoj situacija je još lošija. Radomir

Kezunović, direktor Fabrike specijalnih transmisija iz Istočnog Sarajeva, ističe da se vlasti u tom dijelu BiH sjete namjenske industrije samo kad su u pitanju obveze prema državi.

"Proizvodnje nigdje nema, a kad se usporedi sa Srbijom i Hrvatskom, s kojima smo bili rame uz rame prije rata, situacija je drastično drukčija jer je kod njih proizvodnja za vojnu industriju interes države, zbog čega je strateški važna", rekao je Kezunović.

piše: Admir Mujanović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti