Banke umirovljenicima naplaćuju zatezne kamate jer MIO kasni s uplatama

Umirovljenici koji su u bankama podignuli umirovljeničke kredite već mjesecima ‘ni krivi ni dužni’ tim bankama plaćaju zatezne kamate, a sve zbog financijskih problema Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje za koje umirovljenici ne snose nikakvu odgovornost.

Poenta čitave priče u kojoj su umirovljenici najveći gubitnici, može se slobodno reći i da su prevareni, jeste da MIO kasni s uplatama administrativnih zabrana po kreditima čitavih mjesec dana. A za to razdoblje banke umirovljenicima obračunavaju zatezne kamate koje najugroženija populacija mora plaćati.

Ukratko, MIO mirovinu isplati početkom mjeseca, a rate kredita koje se umirovljenicima odmah odbiju, zadnjeg dana u mjesecu. Veliki broj umirovljenika zbog toga se žalio bankama tražeći da im se odmah isplati puna mirovina te da oni sami uplaćuju ratu za kredit, ali banke inzistiraju da se krediti otplaćuju putem administrativne zabrane, što znači da MIO prilikom obračuna mirovine odmah odbije ratu i pošalje je banci. U pravilu, te transakcije bi se trebale realizirati isti dan, ali s obzirom da MIO nema dovoljno sredstava za pokriće punih mirovina, na navedeni način sebi daje odgodu plaćanja od 30 dana, a upravo zbog te odgode banke na kraju umirovljenicima naplate kamate!

Umirovljenici se tako nalaze u začaranom krugu jer MIO nema dovoljno novca, a banke inzistiraju na administrativnoj zabrani, te su praktički prisiljeni plaćati zatezne kamate za koje nisu odgovorni. Kada banke ne bi inzistirale na otplati kredita putem administrativne zabrane, MIO bi morao umirovljenicima isplatiti cijelu mirovinu, a oni bi potom sami mogli uplaćivati ratu kredita, te u konačnici ne bi plaćali zateznu kamatu.

No, jasno je da ova situacija u kojoj su umirovljenici dodatno ‘udareni po džepu’ odgovara i MIO-u, jer ne mora odmah platiti ratu, i bankama, jer zarađuju na zateznim kamatama. Umirovljenici su u tom krugu, kolateralna šteta.

Potpredsjednik Saveza udruženja umirovljenika Federacije BiH Mehmedalija Rapa upoznat je s navedenim problemom, ali tvrdi da je Savez još prije dvije godine potpisao sporazum s MIO-om po kojem se MIO obvezao da će umirovljenicima s kreditom nadoknaditi novac ‘izgubljen’ na zateznim kamatama. Međutim, kako saznajemo iz pojedinih banaka, MIO ne izvršava te uplate već banke kamatu i dalje redovito naplaćuju od umirovljenika.

- Dogovorili smo se s MIO-om da oni bankama plaćaju te kamate. Svjesni smo problema umirovljenika koji su kreditno zaduženi, ali ako Vlada ispoštuje sporazum koji smo nedavno potpisali i ispuni obećanje da će se sve mirovine isplaćivati na vrijeme onda će zajedno s tim nestati problemi sa zateznim kamatama, objasnio je Rapa.

Problem je što je vrlo upitno hoće li Vlada uspjeti namaknuti dovoljno sredstava za MIO da do 10., a potom i do 5. u mjesecu, kako su se ugovorom obvezali, isplate kompletne mirovine.

Glasnogovornik Federalnog zavoda MIO Tomislav Kvesić napominje da je Zavod svjestan problema umirovljeničkih kredita.

- To se događa već neko vrijeme, jer Zavod prvo isplati mirovine a rate kredita su među zadnjim stavkama za isplatu. Isplate variraju od priliva sredstava. Nadamo se da će se od idućeg mjeseca stabilizirati datum isplate. U tom slučaju može se očekivati i da problemi s kreditima budu riješeni, kazao je Kvesić.

Kamate bankama nisu jedine koje su umirovljenici prisiljeni plaćati. Naime, zbog konstantnog kašnjenja uplata umirovljenici nisu u mogućnosti plaćati na vrijeme komunalije (struja, voda, odvoz smeća), te im i iz tih institucija stižu ‘penali’. Upravo zbog situacije u koju su dovedeni ne svojom krivnjom umirovljenici se odlučuju na podizanje kredita i tada upadaju u začarani krug u kojem ih malo pomalo dodatno osiromašuju banke i MIO.

Kako do reforme mirovinskog sustava?

Federalna Vlada obećala je da će do kraja godine u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o mirovinskom fondu, Zakon o organizaciji osiguranja, te Zakon o doprinosima. Navode da bi se time stvorili temelji za povećanje i usklađivanje mirovina u 2016. godini, ali s obzirom da trenutačno nema parlamentarne većine pitanje je koliko brzo će ti zakoni biti usvojeni.

Prije donošenja navedenih zakona Vlada želi stabilizirati zavod novim zaduženjima kod komercijalnih banaka. Zaduženje Federalne vlade kod komercijalnih banaka bilo bi kobno za mirovinski fond koji se već nalazi u ogromnom deficitu (oko 150 milijuna KM), jednoglasni su u Savezu umirovljenika Federacije BiH. Poručuju da to nije sanacija Zavoda koja se navodi u sporazumu kojeg su potpisali s Vladom FBiH.

- Ono što tražimo od Federalne vlade jeste da javne kompanije uzimaju kredite i izmire dugovanja. To je dug od Željeznica, GRAS-a, Rudnika i iznosi više od 400 milijuna. Kada bi vratili samo pola tog duga, mi bi imali saniran dug MIO-u, izjavio je Mehmedalija Rapa.

- Ako se država zadužuje ili javne kompanije to će isplivati kroz depresiranje i rast kamatnih stopa pa će cijenu toga platiti privreda i građani koji uzimaju kredite. Da to bude jedino rješenje je znak da se BiH nalazi u teškoj situaciji i da iziskuje temeljit program reformi, komentirao je ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.