Direktorica Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Sabrina Teskeredžić jučer je, prilikom obilježavanja 17. maja, Svjetskog dana telekomunikacija i informacionog društva, istaknula da je IKT industrija sve više prepoznata i definirana kao strateška industrija od svih nivoa vlasti u BiH.
Kazala je da VTKBiH na ovaj način želi da skrene pažnju javnosti na sve veći značaj, uticaj i perspektivu ove grane privrede u našoj zemlji.
"IKT u BiH učestvuje sa 8,57 posto ukupnog BDP-a, sa oko trinaest i po hiljada uposlenih ili otprilike dva posto ukupnog broja zaposlenih u BiH, a registriranih IKT firmi je oko 3,62 procenta", kazala je ona.
Navela je da imaju četri ključna centra u Sarajevu, Banjoja Luci, Tuzli i Mostaru, kroz koje djeluju određene asocijacije, udruženja, alijanse, tehnološki parkovi, inovacioni centri i poslovni inkubatori.
Šef odsjeka za komunikacije u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH Milanka Sudžum je podsjetila da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jasno definira da BiH u roku od godinu dana od stupanja na snagu SSP-a mora da uskladi sve iz oblasti elektronskih komunikacija sa EU regulatornim okvirom iz nadležne oblasti.
Kazala je da je Ministarsvo bilo pripremilo zakon o elektronskim komunikacijama, podsjećajući da je 2014. bio jedan nacrt na Vijeću ministara BiH, pa 2017. te 2018. godine, međutim, ni jedan nije prošao.
"Svaki prijedlog nacrta zakona je bio usklađen u datom momentu u maksimalnoj mogućoj mjeri sa EU zakonodavstvom, ali nije ni jedana prošao", kazala je Sudžum, dodajući kako očekuju da će do kraja ove godine imati taj prijedlog nacrta zakona na Vijeću ministara BiH.
Istaknula je da se ne može govoriti ni o kakvoj standardizaciji, razvoju, ni o kakvim IPA fondovima za ovu oblast sve dok nemamo usvojenu legislativu. Pozvala je sve aktere u BiH da se usvoji ovaj zakon i „da onda imamo otvorena vrata za sve ovo“.
Generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač je naglasio važnost obilježavanja 17. maja, Svjetskog dana telekomunikacija i informacionog društva, „koje nam obezbjeđuje tehnološki napredak, progres i praćenje svjetskih trendova u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija“.
Po njegovim riječima, u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija neophodno je obezbijediti platformu za usklađivanje s međunarodnim standardima koji imaju ključnu ulogu u tranziciji u novu tehnološku eru „koja će omogućiti da mreže i uređaji govore istim jezikom“.
"Četvrta industrijska revolucija je već počela, ali da bi u potpunosti ostvarila svoj potencijal i doprinijela poboljšanju našeg društva, neophodno je razviti odgovarajuće standarde", smatra Kovač.
Portparol kompanije M:tel Milica Kondić je kazala da su svjesni da njihovi korisnici već odavno žele mnogo više od pukog telefoniranja i traže od svojih telekom operatora upravo nova, inovativna IT rješenja, traže brzinu.
"Iz tog razloga nam je mnogo važno da se priča o ovim stvarima, da se mijenjaju zakoni, usklađuju sa evropskom regulativom. Standardi nam svima omogućavaju jednostavnije, lakše poslovanje, a našim korisnicima omogućavaju da na mnogo jednostavniji i kvalitetniji način dođu do naših usluga", navela je Kondić.
Direktor Sektora za razvoj BH Telecoma Adnan Huremović je podsjetio da su nedavno imali dobre vijesti i aktivnosti vezano za uvođenje 4G tehnologije, kao jednog od kamena temeljaca za uvođenje 5G mreže.
Istaknuo je da je pitanje standardizacije i usklađivanja svih propisa i tehnologija jako važno za naredni period kod uvođenja 5G.
"Operatori će u narednom periodu svi raditi na pripremama za uvođenje 5G što prije. Puštat će se neke testne instalacije, kao što je to uobičajeno u regiji. Ali ono što je izazov za sve nas je standardizacija do kraja na globalnom nivou cijelog modela", kazao je Huremović.
Naveo je i to da telekom operatori nisu više u situaciji da samostalno daju zatvorena rješenja, kao što je to nekada bio slučaj. Po njegovim riječima, svi telekom operatori, cijela IKT industrija u BiH je primorana, radi korisnika, da međusobno sarađuje.
Predsjednik IKT Asocijacije VTKBiH Hamdo Katica je kazao da im je jasno da je potreba udruživanja i definiranja zajedničkih ciljeva u ovoj oblasti imperativ.
"Naše bh. tržište u razvoju IKT industrije je vrlo neuređeno i praktično prepušteno samo sebi. Postoje zakoni i rješenja koja sporadično uređuju pojedine oblasti, ali sigurno da nam nedostaje politika i strategija i akcioni plan u ovoj oblasti za ovaj, ali i za naredni period. Nekih pokušaja da se ovo uradi je bilo, ali bez konkretnih rezultata", napomenuo je Katica.
Predstavnik Udruženja BH-TEL Nedžad Rešidbegović je kazao da je udruženje imalo za cilj da objedini predstavnike akademske zajednice, privrede iz oblasti telekomunikacija i informatizacije, predstavnike regulatorne agencije, privredne komore i vladinih organizacija, prije svega ministarstava.
