Digitalizacija: Bh. privreda i društvo na pragu nove ere poslovanja

Digitalizacija nije stvar izbora ona je moranje, jedan je od zaključaka panela "Stanje digitalizacije i vizija digitalne budućnosti bosanskohercegovačke privrede" koji je održan u okivru Datalab BH PANTHEON konferencije.

Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja u okviru europskog digitalnog prostora koja nije do kraja izvršila digitalizaciju.

Ovaj proces važan je korak ka boljoj usluzi u svim segmentima bh. društva i građani bi to svakako trebali znati. Digitalizacijom postižemo bolji servis u medicini, obrazovanju, pravosuđu, javnoj upravi, medijima, policiji i svakoj drugoj oblasti našeg života.

Panelisti su se složili da je kranje vrijeme da unaprijedimo naše živote i budemo dio zapadne zajednice, na pragu smo jeden uspješne ere poslovanja i trebamo ju znati iskoristit.

Tatjana Vučić, izvršna direktorica Bit Alijanse kazala je da su potencijali digitalne tranzicije Bosne i Hercegovine definitivno veliki jer je toliko prostora za unapređenje države u svakom smislu, a posebno digitalnom.

"Nažalost, realne šanse nisu tako obećavajuće koliko i prilike za prethodno pomenuto. Međutim, ta činjenica ne treba da nas obeshrabri već upravo suprotno, treba da nas motiviše da se borimo još energičnije da iskoristimo što veći procenat tog postojećeg digitalnog potecijala koji možemo da dosegnemo”, kazala je Vučić.

STEČENI USLOVI ZA DIGITALNI POTPIS

Da bi se uopšte moglo razgovarati o digitalnoj transformaciji bilo gospodarstva, bilo društva u cjelini, potrebne su određene pretpostavke koje je država dužna da osigura.

Vlatko Drmić, pomoćnik ministra, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Sektor za komunikacije i informatizaciju kazao je da jedna od takvih pretpostavki, možda i najznačajnija u segmentu digitalne transformacije, jeste izgradnja širokopojasnih mreža velikih brzina, koje predstavljaju krvotok web utemeljenog gospodarstva i čija je pojava uzrokovala potpunu transformaciju gospodarstva.

"Imajući u vidu kako je širokopojasnost, kao tehnologija,  glavna pokretačka okosnica društva znanja, iznimno je važno učiniti ga dostupnim svim građanima, neovisno o njihovim posebnostima. Također, važna pretpostavka za digitalnu transformaciju, je identifikacija u virtualnom svijetu, odnosno infrastruktura digitalnog potpisa bez koga je uopće nezamislivo funkcionirati u online svijetu, a da ne govorimo o tranziciji prema digitalnom društvu", kaže Drmić.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH već duži period vodi aktivnosti na implementaciji Zakona o digitalnom potpisu. Drmić kaže da su prilikom implementacije i uspostave instrumenata neophodnih za operativno funkcioniranje infrastrukture digitalnog potpisa u BiH, nailazili na brojne administrativne prepreke.

"Iako kasno, prekasno, neke stvari se ipak odvijaju u pozitivnom smjeru i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi da su stekli svi potrebni uvjeti za registraciju CA tijela u Bosni i Hercegovini i uskoro možemo očekivati da će ovaj servis biti operativan za gospodarstvo i građane. Također, brojni su primjeri i drugih strateških dokumenata koji se odnose na razvoj IKT sektora u BiH i svi oni zajedno, ako ništa trebalo bi da olakšaju digitalnu transformaciju naše zemlje i da potaknu njen gospodarski rast", kazao je.

Panelisti su se dotakli i svakodnevnih sajber napada koji dolaze zajedno sa svim prednostima digitalnog doba.

Aleksandar Mastilović, stručni savjetnik generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH kazao je da digitalizacija pored mnoštva prednosti donosi i povećanje rizika od sajber napada, jer se poslovni procesi prebacuju u digitalni prostor, a tamo gdje postoji novac postoji i povećan rizik od kriminalnih aktivnosti.

"BiH u sljedećim godinama mora raditi više u oblasti sajber bezbjednosti, pri čemu prvenstveno mislim na uspostavljanje mreže CERT čvorova koji bi brinuli o sajber bezbjednosti, pružali podršku institucijama i građanima u slučaju da se desi neki incident u ovoj sferi. Potrebno je izraditi adekvatan zakonski i regulativni okvir u oblasti informacijske bezbjednosti. Za sada, u BiH operativno funkcioniše samo jedan CERT čvor i to na nivou Republike Srpske", kazao je Mastilović.

Dodao je da pored ovih procesa, poslovni procesi ali i javne usluge moraju polako migrirati prema bezpapirnom funkcionisanju, jer neće postojati praktična potreba za masovnim šalterskim uslugama.

"Digitalni potpis i pečat te ostali servisi kriptozaštite koji se mogu koristiti za zaštitu tajnosti i digitalnu provjeru indentiteta kako korisnika tako i pružaoca servisa u javnoj upravi, omogućavaju da sve“papire za registraciju firme, prodaju stana, vađenje rodnog lista ili za zapošljavanje riješite sjedeći za laptopom. Primjera radi, zamislite novčanu, kao i uštedu u vremenu, kada bi zahtjev za rodni list mogli podnijeti elektronskim putem, platiti takse bankovnom karticom, a on vam, uz digitalni pečat, bude isporučen putem vaše elektronske pošte. Vjerujem da je ovo lako provesti uz malo dobre volje. Zato je neophodno provođenje digitalne transformacije, uz aktivno angažovanje svih relevantnih sudionika u ovom procesu", pojasnio je Mastilović.

Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH mi se zalažamo za što veću digitalizaciju jer je ona zapravo transparentna, a ujedno i smanjuje sveprisutnu korupciju.

"Nama je veliki problem neplaniranje, mi moramo planirati. Morao naučiti sebe kako koristiti ono što imamo i svakako planirati jer to je korak ka uspješnoj realizaciji zadatih projekata. Vrijeme u kojem živimo puno je softverskih rješenja, digitalizacije kroz razne industrijske procese, komunikacijama svjetlosnih brzina, ali i rapidnim razvojem umjetne inteligencije na nama je da li ćemo ići u korak sa njima. Svakako kroz sve sgemente društvo treba zajednički da nastupi", kazao je Vuković.

Lejla Kardović, expert pri kabinetu Direktora Izvršne direkcije za informacione tehnologije BH Telecom kroz svoje izlaganje spomenula je da su modernizacija i digitalna transformacija definisana kao strateški cilj broj 5 BH Telecoma za period 2018-2020. godina.

"Strategijom je definisano da će se BH Telecom transformirati iz CSP u DSP operator. Prilagođavanje poslovanja novim poslovnim modelima za pružanje IKT servisa i rješenja nove generacije, dodajući nove vrijednosti komunikacijskim uslugama, će se desiti internom transformacijom IT i servisnih platformi i  izgradnjom strateških ekosistema samostalno ili u saradnji sa partnerima, pri čemu trebamo graditi ulogu BH Telecoma i kao sistem integratora za IKT rješenja", rekla je Kardović.

Kardović  je istakla da 4G mreža osnova za uvođenje 5G mobilnih mreža, tako da investiranje u 4G mrežu djelimično se odnosi i na ulaganja u 5G mrežu.

Vizija i misija BH Telecoma određuje kompaniju da kontinuirano prati razvoj i investira u nove tehnologije, tako da će BH Telecom pravovremeno odgovoriti zahtjevima tržišta, regulativi i trendovima u ovisnosti od različitih faktora kojima se određuje potreba za 5G tehnologijom.

Dodala je da će 5G mreža obezbjediti bolji kvalitet života, kroz njen razvoj sva digitalizacija i tehnologije treba da nam omogući bolji kvalitete života.

"Nakon 4G mreže 5G mreža će biti standard koji će da obuhvati sve širokopojasne, brze mreže koje će biti sigurne i po zdravlje ljudi", kazala je Kardović.

U svom izlaganju je kazala da digitalizacija BiH nije na niskom nivou kako neki kažu, ali da imamo problem u digitalizaciji javne uprave.

"Zbog toga smo oformili timove koji su radili sa ovim sektorom i došli smo do zaključka da oni nemaju kompetencije a ni ljude koji će ih voditi kroz digitalizaciju. U narednom period ćemo se nametnuti kao vodič transformacije javne uprave. Imamo ljude i resurse i ovo će sigurno biti jedan dobar kora daljeg razvoja ovih procesa", kazala je Kardović.

SPREMNOST NA PROMJENE

BiH u polju informacionog društva po brojkama je uvijek na zadnjem nivou svih skala kazao je Haris Hadžialić, direktor GlobalGPS BH.

"142 smo u Evropi po inovacijskom indeksu, 89 smo kada je riječ o korištenju IKT u raznim oblastima. A sa druge strane prvi smo po korupciji i još nekim stvarima koje nisu baš sjajne. Digitalna transformacija nas uvodi u probleme koji su evidentni korupcijim ili nekim drugim faktorima, koji će biti dosta smanjeni ili čak poništeni. Mi smo na dobrom putu kroz pojedine segmene koje smo sproveli ali sigurno da nam na tom putu stoji još mnogo problema koje ćemo morati rješiti unutar zemlje. Ono što je dobor da su problemi, jer se oni mogu rješavati a ne činjenice koje su konstanta i nažalost često teško, ili nikako promjenjive", rekao Hadžialić.

Nedim Pašić, direktor Datalab BH i potpredsjednik Upravnog odbora Datalab Tehnologije kazao je da prije svega moramo biti spremni na promjene, imati jasan plan i strategiju.

S obzirom na to da digitalna transformacija podrazumijeva puno više od same upotrebe digitalnih alata, nužno je nove mogućnosti gledati iz otvorene perspektive.

"Nije neophodno da digitalizacija bude komplikovan proces, ali sigurno nije jednostavan. Svi poslovni procesi se mogu definisati kroz razne procese ali i u samom PANTHEON-u. Najveća greška, koju preduzeća mogu da naprave, je da očekuju da će program sam od sebe sve uraditi umjesto njih. Potrebno je uložiti i nešto truda. Za početak bih preporučio da preduzeća uvijek koriste najnoviju verziju PANTHEON-a. Zatim bitno je precizno definisanje postojećih poslovnih procesa i analiza što je moguće optimizirati. U tome naši korisnicl veliku pomoć mogu dobiti od implementatora koji učestvuju u digitalizaciji poslovanja sa PANTHEON-om", kazao je Pašić.

Kazao je da je za digitalizaciju poslovnih procesa potrebno raditi na cjelokupnoj promjeni načina poslovanja, te izgradnji nove organizacijske kulture. Vrlo bitna je i sama sposobnost preduzeća da brzo reagira na promjene na tržištu, te da ih prihvati i prilagodi im se uz minimalni trošak.

I.M.