Cirkularna ekonomija kao pokretač za razvoj privrede

Cirkularna ekonomija je socio-ekonomski sistem koji respektuje okoliš time što dio prirodnih resursa, odnosno obrađenih sirovina, reciklira.

Ona predstavlja šansu da se zemlje članice EU okrenu višim ekološkim standardima i time smanje utjecaj ekonomskih aktivnosti na neodrživo izrabljivanje prirodnih resursa te na ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu.

Svakako da je cirkularna ekonomija važna i za BiH kako i za zemlje EU. Jedan od panela na 17. međunarodnom sajamu ekologije "EKOBIS 2019" dotako je i ovu temu. Svoje primjere dobrih praksi i projekata prezentirali su predstavnici iz BiH ali i zemalja regije koje su već zagazile u ovakvu vrstu ekonomske aktivnosti.

Elma Babić-Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistem na ovom panelu je predstavila prmjere dobre prakse EU iz oblasti cirkularne ekonomije ali i to na koji nači se može i treba djelovati kako bi ona bila funkcionalna.

Kazala je kako u našoj trenutnoj linearnoj ekonomiji, proizvođač proizvede proizvod, mi kao korisnici ga koristimo, potom završi u otpadu, najčešće ilegalnim deponijama a samo mali dio ide na reciklažu ili na spaljivanje.

"U BiH se puno radi na tome da se otpad spaljuje, mi čak uvozimo dio otpada iz Italije, Hrvatske ili Slovenije koji kasnije spaljujemo u našim cementarama. S obzirom da naš region kasni u ovakvim stvarima, mi još uvijek govorimo o spaljivanju otpada a stranci pričaju o cirkularnoj ekonomiji jer spaljivanjem trajno gubimo određeni resurs. Ono što je bitno jeste da se krug nikada ne završava već da on uvijek ima svoju svrhu i da sirovina ostane u sistemu", kazala je Babić-Džihanić.

U svom izlaganju je kazala kako mi sada trošimo, eksplatiramo naše sirovine, pravimo proizvode od njega i potom ga odbacujemo a trebalo bi ići u suprotnom smijeru da umjesto klasičnog odlaganja stvaramo nove proizvode i resurse.

Pretpostavlja se da će da do 2050. godine broj stanovništva narasti na 9,7 milijardi ljudi, da će potrošnja po stanovniku rasti. Tri milijarde potrošoća kreću se iz nižeg nivoa ekonomske klase prema srednjoj, što doprinosi većem trošenju, a ono većem broju sirovina.

Sve više je dokaza o klimatskim promjenama više od 60 posto eko sistema je već degradirano tj. korišteno, 33 posto tla je umjereno do vrlo degradirano zbog erozije i iscrpljivanja hranjivih materija zakisljavanja i hemijskog zagađenja.

U narednih 30 godina stručnjaci predviđaju da će se skoro sav rast populacije odvijati u urbanim područjima.

Sve su ovo primjeri koje je Babić-Džihanić istakla kao zabrinjavajuće i na koje stručnjaci svakodnevno ukazuju, te da je na nama kako ćemo se nećemu prilagoditi ili pokušati promijeniti.

Makroekonomija nema pravilo kada treba stati, pretpostavlja se da GDP uvijek treba rasti. Optimalni nivo makroekonomije u odnosu na eko sistem predstavlja najveći problem a koji je makroekonomija zanemarila. Zanemarivanje ovog problema dovelo je do ekološke neodrživosti.

"Ono što je na nama jeste povezivanje ekonomije, društva i okoliša koji grade jedan eko sitem potpuno funkcionalan sa minimalnim uticajima na okoliš. Ako budemo razdvajali imperativ modernog okoliša i ekonomske politike vremenom će uticaj na okoliš biti manji, reursi će se koristiti, ekonomija će rasti i ljudi će time biti zadovoljni", pojasnila je Babić-Džihanić.

Svaka globalna tranzicija nova je prilika za inovcije, razvojne mogućnosti i radna mjesta. Postoje primjeri koji dokazuju da je to moguće ali to je potrebno raditi uz pomoć projekata EU kako  bi to dobilo veći značaj i obim djelovanja.

Zemlje koje su prepoznale značaj ovakvog djelovanja i reciklaže jesu Njemačka, Austrija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Mađarska i mnoge druge.

Otkako je 2013. godine uspostavljen ZEOS eko-sistem, ovlašteni operater za upravljanje elektronskim otpadom na području Federacije Bosne i Hercegovine, do kraja 2018. godine sakupljeno je i zbrinuto više od 7.500.000 kilograma električnog i elektronskog otpada.

Generalno na svjetskom nivou nastaje 44,7 miliona tona električnog otpada godišnje, što je oko 4.500 Eiffelovih toranjeva, odnosno oko 6,1 kilogram po stanovniku, ali samo Evropa generira oko 16,6 kilograma po stanovniku, a BiH između 10 i 11 kilograma po stanovniku, što znači da BiH godišnje na tržište stavi nove opreme oko 40.000 tona.

Razlog ovako velikim količinama otpada je činjenica što elektronski uređaji brzo bivaju prevaziđeni i odbačeni te je e-otpad najbrže rastući otpad na svijetu, sa oko tri do pet posto rasta godišnje.

ZEOS eko-sistem uspostavio je izvoz opasnog otpada, i to frižidera i zamrzivača koji sadrže freon, a prvi put iz BiH organiziran je i izvoz ekrana televizora i monitora koji sadrže olovo i zbog toga se svrstavaju pod opasni otpad. Otpad je izvezen na reciklažu u Austriju i Njemačku.

Prije uspostavljanja ovog operatera sistema za e-otpad, on je završavao na legalnim i ilegalnim deponijama, ali sistem je usmjerio opasan otpad iz električnog i elektronskog otpada u odvojeno sakupljanje i reciklažu po najvišim evropskim standardima i direktivama Evropske unije.

I.M.