Carine SAD i BiH: Kako preusmjeriti izvoz i sačuvati 135 miliona KM prihoda

Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je u razgovoru za Fenu da se negativni efekti američkih carina od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine mogu izbjeći ukoliko se bh. izvoznici preusmjere na alternativna tržišta, što je, smatra, sada najrealniji scenario.

Odluka o uvođenju carina od 30 posto na proizvode iz BiH koji se uvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stupila je na snagu 7. augusta. Vrijednost izvoza iz BiH u SAD u prošloj godini iznosila je više od 230 miliona KM, dok je vrijednost uvoza 190 miliona KM.

Odlukom SAD-a najviše je pogođena namjenska industrija jer ova oblast čini više od 60 posto ukupnog bh. izvoza, odnosno 135 miliona KM.

Međutim, namjenska industrija, po Gavranovom mišljenju, može plasirati svoje proizvode na alternativna tržišta, imajući u fokusu Evropsku uniju (EU), jer je u cijelom svijetu potražnja za oružjem i municijom u porastu.

"Proizvodi namjenske industrije su kao prodaja vode u pustinji. Danas je u svijetu tolika potražnja za oružjem i municijom da će bh. firme lako prodati negdje drugo ono što ne mogu prodati SAD-u", pojašnjava Gavran.

Kaže, vlasti bi u narednom periodu trebale da se potrude da BiH bude prepoznata kao dobavljač u evropskim planovima za masovno naoružavanje kao i oko pronalaženja nekih drugih tržišta, jer, kako je istaknuo, američko tržište za BiH sada je "nerealno" zbog rasta carina koje su ranije iznosile 12, a sada 30 posto.

Iako ne očekuje daljnje povećanje carina ili bilo kakvo pooštravanje mjera za BiH, Gavran upozorava na dva moguća rizika.

"Prvi je da američka administracija odluči paušalno povećati carine svim državama za još 5 ili 10 posto. Međutim, za BiH to više ne igra nikakvu ulogu, jer nam se već sada praktično sa ovom visinom carine zatvara američko tržište. Da li će ona biti 50 ili 90 posto, to više nije važno", smatra ovaj ekonomski analitičar.

Drugi rizik se odnosi na moguće kaznene mjere prema zemljama koje kupuju ruske energente, ukoliko ne dođe do kraja rata u Ukrajini, jer je, kako kaže, o tome bilo riječi u američkoj vladi, a Gavran podsjeća da BiH kupuje ruski plin i, kako kaže, to će i nastaviti jer nema drugog izbora.

Teoretski, to bi mogla biti prijetnja, međutim za BiH, po njemu to "više ne igra ulogu" jer je za našu državu američko tržište već zatvoreno i bilo kakvo dodatno pooštravanje mjera više nije bitno jer ne može dalje otežati izvoz.

Za činjenicu da BiH još nema poseban sporazum sa SAD-om koji su neke druge zemlje već ispregovarale, kaže da je to krivica ne samo bh. vlasti već da se radi i o američkom nezainteresovanom pristupu našoj državi.

"SAD uopće ne žele da pregovaraju sa BiH, nisu nam posvetili bilo kakvu pažnju u ovom procesu, tako da je s njima nemoguće postići sporazum", ističe.

S druge strane, podsjetio je da SAD dogovara sporazume samo s državama s jakim ekonomijama kao što su Japan, države EU, a u pregovorima je i sa Kinom.

"Isključivo ih zanimaju razgovori sa državama koje se obavežu ne samo na smanjenje carina već i na milijarde ulaganja u SAD, što mi svakako ne možemo", kaže Gavran.

Odlukom SAD-a Srbiji su uvedene carine od 35 posto, dok za Sjevernu Makedoniju iznose 15 posto. Kosovo, Crna Gora i Albanija dobile su univerzalnu carinu od 10 posto, dok Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, podliježu carinama od 15 posto, koje su već utvrđene u sporazumu između Brisela i Vašingtona.

Komentirajući manje carinske stope zemalja u regionu, Gavran ističe da države kao što su Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora izvoze jako malo u SAD, stoga one i po američkim podacima nisu imale suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, pa su u startu imale nižu carinsku stopu.

"Ove zemlje su bile spremne, zbog toga što nemaju nikakve ekonomske odnose sa SAD-om, da se samo "poklone" i da puste sve carine kako SAD poželi", dodaje on.

Gavran smatra da bi BiH mogla da ukine carine jednostrano te da bi opet bilo upitno šta bi dobila zauzvrat, jer mnoge američke carinske stope nemaju nikakve logike već se, kako kaže, određuju "odokativno".

Na kraju razgovora za Fenu, bh. analitičar kazao je i to da, ma koliko god američko tržište zvučno djeluje, ipak je to tržište "koje BiH može priuštiti da izgubi".

"Da je riječ o tržištu Srbije ili da izgubimo tržište Hrvatske ili Evropske unije, negdje gdje stvarno izvozimo široku lepezu proizvoda, to bi bilo nenadoknadivo", zaključio je.