Dok je prije “crni petak” trajao samo jedan dan ili eventualno i vikend poslije njega, ove godine mnoge firme i radnje u Bosni i Hercegovini dan sniženja produžile su na cijeli mjesec, pa su iz udruženja potrošača upozorili kupce na tri stvari.
Već sada, iako je tek početak mjeseca i iako je do “crnog petka” ostalo više od 20 dana, na brojnim web-stranicama, ali i u trgovinama mogu se vidjeti natpisi koji ukazuju na niže cijene i popuste.
Da “crni petak” nikad ranije nije počeo i da nikada nije toliko online trgovaca i trgovina vršilo pritisak na građane, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Na koje tri stvari kupci trebaju obratiti pažnju?
Ona je u razgovoru za “Nezavisne novine” upozorila kupce da obrate pažnju na tri stvari.
“Prvo bih upozorila da provjere sadašnje cijene i ako je neko obećao sniženje od 70 posto, to mora biti 70 posto. Drugo na šta posebno trebaju obratiti pažnju jeste tamo gdje su nedefinirana pojeftinjenja, gdje stoji do 70 posto, jer i jedan posto je do 70 posto. I treće, što je možda najvažnije, jer mislim da nikada kao ove godine online trgovina nije učestvovala, počevši od Temua pa nadalje, da provjere radi li se o ozbiljnom prodavaču, radi li se o registriranom trgovcu. Prije nego što naruče, neka dobro pogledaju web-stranice”, kaže ona za “Nezavisne novine”.
Zašto popusti za “crni petak” u BiH nisu kao na Zapadu?
Kako dodaje, kod nas se obično tokom “crnog petka” trgovci rješavaju proizvoda koje ne mogu prodati ili zaliha kojih se moraju riješiti.
Prema njenim riječima, mi još nismo došli na nivo “crnog petka” koji je na Zapadu, jer su kod njih to ozbiljna sniženja, a kod nas marketinški trikovi.
“Na Zapadu su stroži zakoni u odnosu na trgovce, drugo na Zapadu je mnogo veća konkurencija, pa strogo vode računa o svom poslovanju da ne prevare potrošača”, kaže ona i dodaje da se na Zapadu “crni petak” planira u godišnjim planovima, dok kod nas to nije slučaj.
Kako “crni petak” utječe na ponašanje potrošača?
Da je “crni petak” u savremenom društvu mnogo više od običnog dana sezonskih popusta, smatra i Mirjana Čeko, sociološkinja, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da upravo “crni petak” postaje ritual potrošnje, manifestacija društvenog imperativa da se kupuje, posjeduje i pokazuje.
“U kontekstu globaliziranog kapitalizma, “crni petak” nije samo ekonomski događaj, već i kulturni fenomen. Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu. Oglašavanje i medijski diskurs stvaraju atmosferu urgentnosti i euforije, ‘ako ne kupiš sada, propuštaš priliku’, čime se potrošnja pretvara u društvenu normu, gotovo moralnu obavezu”, rekla je ona ranije za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, u našim uslovima, gdje je ekonomska realnost nestabilna, a platežna moć građana ograničena, paradoks “crnog petka” postaje još izraženiji.
