Ušteda energije i korištenje obnovljivih izvora energije igraju ključnu ulogu u razvoju i zaštiti okoliša, pošto su uobičajeni izvori energije do sada bili i jesu najveći zagađivači na planeti.
Upravo je “Utjecaj obnovljivih izvora na okoliš, ekonomiju i kvalitet života u BiH” bila je jedan od tema šestog sajma RENEXPO® BiH, čiji je moderator bio Nihad Harbaš, CEO & Consultant nLogic Advisory agencije.
Svjedoci smo da obnovljivi izvori energije u BiH uzimaju sve veći zamah kako za proizvodnju električne energije tako i za proizvodnju toplotne energije koju zapostavljamo, a jako je bitna.
Ovakvi uticaju mogu biti i pozitivni i negativni, panelisti su se složili da je zapravo izrada ključnih studija i istrajnost u projektu jedna od ključnih stavri koje dovode do implementacije.
Četri su ključna uticaja koje se javljaju implementacijom projekata obnovljivih izvora energije, a to je smanjenje štetnih emisija, zatim poboljšanje kvaliteta zraka pogotovo u većim sredinama, zatim otvaranje radnih mjesta ali i kapitalne investicije i finansiranje projekata.
Damir Filipović, ministar u ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo rekao je, da kada se radi o smanjenu zagađenja u glavnom gradu i okretanju obnovljim izvorima energije, njihovo strateško opredjeljenje se ogleda u studiji za proširenje poboljšanja mreže daljinskog grijanja.
"S obzirom da nemamo dovoljno geotermalne vode, što su dokazale ranije studije i koja bi mogla da se iskoristi, biomase je to što bi bilo neko dobro rješenje. No međutim Sarajevo se nalazi u kotlini, pa tako ni ta opcija nije najbolja ali lokacijski se može implementirati. Još jedna opcija je grijanje domaćinstava iz otpada, ali to zahtjeva dosta finansijskih sredstava ali i mjera koje se trebaju uraditi prije izgradnje jednog takvog pogona. Završena je studija izrade ovog postrojenja pa će se u narednom periodu izjasniti o daljoj sprovedbi aktivnosti ovog postrojenja”, kazao je Filipović te dodao da su sredstva i regulative ti koji najviše koče realizacije projekata kao što je ovaj.
Dr. Anes Kazagić, kazao je da Elektroprivreda BiH radi aktivno na sprovedbi EE projekata, jedan od njih je isporučivanje toplinske energije kogeneracijskom režimu za tri grada u BiH – Tuzla, Lukavac i Kakanj.
"Obnovljivi izvori su u fokusu razvoja naše kompanije, nalaze se u različitim fazama i bitne su kako za našu kompaniju tako i za cjelokupno društvo. Trenutno sa gradom Tuzla realizujemo jedan evropski projekat, radimo na razvoju modula sa obnovljim izvorima energije. Na ovaj naćin već prelazimo na kombinaciju kogeneracije iz TE sa uključenim modulima na obnovljive izvore, što je preporučljivi trend širom Evrope. Ovakav način omogućava fleksibilnost sistema, sigurnost sanbdijevanja, smanjenje emisije CO2 i ublažavanje promjene klime”, kazao je Kazagić.
Osim ovog projekta sprovode i projekat cool-heating-a u općini Visoko, koja nema daljinsko grijanje. On je razvijen na principu modularnog sistema sa obnovljim izvorima energije, gdje je u sistem uključen spremnik topline sa solarnim termalnim kolektorima, toplinske pumpe, te postojeća rješenja na postojeće gasne kotlove kao rezerva i pik opterećenja. Projekat je prepoznao i EBRD i uskoro će biti i finansiran.
Sanja Bosiljčić-Pandur iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH kazala je da su najrealniji oni projekti koji se rade i realiziraju na osnovu kvalitenog dokumenta kojeg je izradila struka, jer je to jedan od preduslova uspješne realizacije.
"Izgradnja toplovoda od TE Kakanj do Sarajevo jedan je od projekat koji je u početnoj fazi, tiče ze zaštite okoliša, proglašen je značajnim i urađen je na osnovu mišljenja struke. Trenutno je u početnoj fazi , uređena je studija koja je završena i na osnovu koje se trenutno radi na izradi idejnog projekta koja se provodi kraju. U decembru ove godine očekuje se završetak ove faze, na osnovu koje ćemo donijeti konačnu odluku o daljem razvoju i provedbi projekta i izbora izvora snabdijevanja. Njegova realizacija je još daleko, al sigurna sam da će čim prije ugledati svjetlost dana", kazala je Bosiljčić-Pandur.
Bosiljčić-Pandur pojasnila je da Fond uvijek teži ka tome da se projekti od značaja za zajednicu, koji su prepoznati kao bitnim, uzmu u obzir za finansiranje.
"Kada je pristup takav, da su ti projekti prepoznati, može se postići da baš takvi projektu doprinosu boljem okolišu i zdravijoj sredini, što nam je i cilj. Treba ulagati u ono što će donijeti konkretne rezultate", kazala je.
Potencijal obnovljivih izvora daljinskog grijanja ogleda se u tome da su tehnologije sazrele, solarna, geotermalna i dr. time se stavaraju obnovljivi izvori ali i pokreće ekonomije ali i dobija energija po pristupačnim cijema koje mogu da konkurišu, kazao je u svom izlaganju Bojan Bogdanović, rukovodilac fonda za obnovljive u daljinskom grijanju za Zapadni Balka u EBRD-u.
"Potencijal je veliki, novca ima, projekata ima ali još ne dovoljno. EBRD je poznat po tome što radi direktno sa klijentima. Od same ideje do realizacije projekta. Ideje koje EBRD finansira proizilaze iz već ranije prepoznatih potencijala u sektoru daljinskog grijanja", kazao je Bogdanović.
Bogdanović je kazao i to da u BiH imamo 33 sistema daljinskog grijanja u ovom trenutku, ali postoji i značajan dio lokalnih samouprava koje žele da razviju sistem daljinskog grijanja.
"Sve se više shvata potencijal i koji nudi daljinsko grijanje, samanjuje se potrošnja energije, poboljšati kvalitetu vazduha i sl. i sve su to motivi koji nas tjeraju da se maksimalno fokusiramo na promjenu energetskog miksa u postojećim sistemima daljinskog grijanja”, pojasnio je Bogdanović.
Panelisti su došli do zaključaka da su potencijali veliki, novca za sprovedbu ima, ono čemu se treba težiti jeste izrada kvalitenih stručnih studija, koje su svojevrsni prvi korak ka sprovedbi određene ideje. Naravno sve to neće biti moguće bez direktnog učešća cijelokupnog društva, od pojedinca do države.
I.M.
