U Doboju rade vakuumske prese s membranom za željeznice, tramvaje i metroe
Riječ je o vakuumskoj presi s membranom, koja će se koristiti u proizvodnji ulaznih sistema na svjetskim željeznicama, tramvajima i metroima.
Nakon što se poznati inovator iz Doboja Zvjezdan WISCHT prije nekoliko godina dokazao u proizvodnji vakuum prese koja se koristi u drvnoj, auto, avio i grafičkoj industriji, plasirajući ovaj proizvod širom svijeta, izrađen u firmi “WISCHT”, dvije godine se radi na usavršavanju novog izuma.
Ulazni sistemi
Riječ je o vakuumskoj presi s membranom, koja će se koristiti u proizvodnji ulaznih sistema na svjetskim željeznicama, tramvajima i metroima.
Proizvodnja ove vrste prese je završena, brojne testne radnje u “WISCHT” su završene, a nedavno su ovdje boravili predstavnici češke kompanije IFE, koja je u sastavu austrijske korporacije “Konr bromze”, da bi se dogovorili o testiranju vakuum prese s membranom u Njemačkoj.
Radi se o vakuumskoj presi koja bi služila za proizvodnju takozvanih ulaznih sistema u željeznicama, tramvajima i metorima.
Radi se o uštedama energije i poboljšanju kvaliteta kod ulazno-izlaznih vrata i stepeništa u željeznicama, tramvajima i metroima.
Na ovaj način bi se uštedjele velike količine energije.
Tehnološki dobri
"S češkim stručnjacima konstatirali smo da je sve što se do sada uradilo na ovom novom proizvodu urađeno tehnološki dobro i mi se nadamo da će ova presa zadovoljiti neredno testiranje i da ćemo poslije toga krenuti sa serijskom proizvodnjom vakuum prese s membranom", kaže Višt.
Konzorcij zapošljava oko 23.000 radnika
Ući u porodicu češko-austrijsko-njemačkog konzorcija, koji zapošljava oko 23.000 radnika, proizvodeći ulazne sisteme, odnosno nove modele vakuum prese s membranom, za dobojski “Višt” bila bi velika stvar i uspjeh za dugoročan posao. Ali svakako i prilika za nova radna mjesta.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
